Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sudbina giganta
  • 21.03.2017. 16:00

Zašto PKB ne može biti privatizovan?

Mišljenje sindikata je da PKB ne može biti privatizovan. Kada je pre više decenija osmišljavan, niko nije ni razmišljao da može biti prodat. Nema saglasja ni o tome da li stvara profit ili generiše gubitke.

Foto: Đorđe Simović
  • 3.597
  • 177
  • 0

"PKB korporacija nema razgraničenu imovinu, nisu rešene akcije zaposlenih, nije rešena restitucija, nije rešena imovina zadruga koje su ulazile u PKB", kaže predsednik sindikata Nezavisnost u PKB-u Nikola Lazić i dodaje "Imamo 1.000 kilometara kanalske mreže na području PKB-a gde vodoprivredno udruženje uređuje kanalsku mrežu, ali na PKB-ovom zemljištu. Imate 100 kilometara rečne obale sa utvrđenim nasipom i to je nemoguće privatizovati, jer tu postoje i kanalske i rečne čuvarnice, odnosno merenje vodostaja".

Da li država daje PKB-u ili obrnuto?

Lazić kaže da u okviru kompleksa postoji ritsko zemljište i da zbog međunarodne konvencije o biodiverzitetu to ne može biti privatizovano. U okviru kompleksa PKB postoje naselja sa 20.000 stanovnika gde opština, grad i država uopšte ne participiraju u rešavanju komunalnih problema.

"To sve rešava PKB i to bez naknade. Tako da ne možemo govoriti o tome da li država daje PKB-u ili obrnuto. PKB svake godine obračuna i uplati više od milijardu dinara poreza i doprinosa samo na plate. Dnevno PKB da državi kroz akcize na gorivo par miliona dinara. PKB ne naplaćuje subvencije na mleko, oko 350 miliona dinara što bi svi privatnici naplatili", objašnjava Lazić.

Kako ga onda transformisati?

Prema mišljenju sindikata jedini model vlasničke transformacije PKB-a je da neko participira u vlasničkom kapitalu, koji bi bio iskorišćen za obnovu mehanizacije i stvaranje efikasnijeg načina poslovanja. On bi se "naplaćivao" iz profita preduzeća. Na osnovu vlasništva, 15-20 odsto vrednosti preduzeća, dobio bi pravo na poslovodnu funkciju. Prema mišljenju sindikata, upravljačka funkcija bi trebalo da bude isključivo državna, što bi značilo i da većinski paket akcija ostane pod njenom kontrolom.

Da je loše prodavati jedan ovako veliki kompleks potvrdila je i poništena lanjska privatizacija. Naime, niko nije bio zainteresovan da za 152 miliona evra kupi polovinu od procenjene vrednosti nepokretne imovine. Da podsetimo da su dugovi PKB-a na nivou od oko 70 miliona evra.

Kako su nastali dugovi?

Kao jedan od motiva za privatizaciju PKB-a često se navode i dugovanja preduzeća. Nikola Lazić kaže da su ona nastala devedesetih godina, kada je PKB čuvao socijalni mir.

"Samo da navedem da je tada proizvodna cena mleka bila desetak dinara, a prodavali smo ga po 4, 5. I svesno smo išli u gubitke. S druge strane, država nije naplaćivala državnim preduzećima troškove poput struje. Kamate na dugove su postale kamen oko vrata u poslovanju PKB-a. PKB lagano može rešiti dugovanja prodajom nefunkcionalne imovine. Reč je o zemljištu koje se nalazi u okviru obilaznice oko Beograda. Sa 100 hektara takvog zemljišta možemo rešiti sve dugove. A imamo ga daleko više", tvrdi Lazić.

Lazić kaže da je PKB došao na spisak preduzeća za privatizaciju zato što je bio preduzeće u restruktuiranju. A u restruktuiranje je ušao da bi konsolidovao fondove. On kaže da deo problema leži i u trenutnoj upravi. Nju je imenovala država, a u njoj ne participiraju zaposleni. Poslovanje PKB znatno je oteženo kada su privatizovani delovi korporacije koji su se bavili preradom i trgovinom kao što su "Frikom", "Imlek", "Pekabeta".

Foto: Đorđe Simović


Tagovi

PKB Dugovi Privatizacija


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."