Poslednji slučaj odnosi se na 61-godišnjeg poljoprivrednika koji je nestao tokom hranjenja stoke. Prema dostupnim informacijama, muškarac je zaspao, a iskoristio je to veliki mrežasti piton koji ga je napao i progutao
Vest da je velika zmija progutala čoveka često zvuči poput senzacionalističkih priča ili internet prevara. Međutim, pojedini slučajevi iz Indonezije potvrđuju da se takve tragedije zaista mogu dogoditi, iako su izuetno retke, piše Farmer.
Poslednji slučaj odnosi se na 61-godišnjeg poljoprivrednika koji je nestao tokom hranjenja stoke. Prema dostupnim informacijama, muškarac je zaspao, a iskoristio je to veliki mrežasti piton koji ga je napao i progutao. Njegovo telo kasnije je pronađeno u utrobi zmije, dugačke više od osam metara.
To nije prvi takav slučaj. Poslednjih godina u Indoneziji je zabeleženo više sličnih tragedija, uglavnom na ostrvu Sulavesi. U junu 2024. godine 45-godišnja žena izgubila je život nakon što ju je napao piton na putu prema pijaci.
Dve godine ranije, tokom skupljanja kaučuka, stradala je 54-godišnja žena, dok je 2020. godine žrtva sedam metara dugog pitona postala 66-godišnjakinja. Još jedna žena poginula je u napadu 2018. godine, dok je 2017. jedan muškarac preživeo susret sa pitonom, a drugi pronađen mrtav u utrobi zmije dugačke četiri metra.
Iako ovakve vesti često izazivaju sumnju, stručnjaci potvrđuju da najveći primerci mrežastog pitona anatomski mogu progutati odraslog čoveka. Ova vrsta jedna je od najvećih zmija na svetu po dužini i može narasti više od osam metara. U prirodi se najčešće hrani divljim svinjama, jelenima, majmunima i drugim većim životinjama, a napadi na ljude nisu uobičajeni, ali su dokumentovani.
Mrežasti piton nije otrovnica. Plen savladava tako što ga napadne iz zasede, obavije snažnim telom i steže sve dok ne zaustavi cirkulaciju krvi i disanje. Tek nakon što usmrti životinju ili čoveka započinje dugotrajan proces gutanja. Piton uvek počinje od glave, a zahvaljujući izuzetno elastičnim ligamentima čeljusti može znatno da proširi otvor usta i polako proguta plen.
Uprkos tome, postoje i anatomska ograničenja. Ljudske lopatice predstavljaju najveću prepreku jer su čvrste i ne mogu da se savijaju poput kostiju nekih životinja. Zbog toga samo najveći primerci mogu da progutaju odraslog čoveka bez ozbiljnih povreda sopstvenog tela.
Većina zabeleženih napada događa se upravo u Indoneziji, gde se prirodna staništa pitona sve više preklapaju sa poljoprivrednim površinama. Krčenje tropskih šuma, smanjenje broja prirodnog plena i širenje plantaža doveli su do češćih susreta ljudi i velikih zmija.
Poljoprivrednici koji rade duboko u šumama ili na plantažama mogu se naći na mestu gde pitoni vrebaju divlje svinje ili drugu divljač, a zmija čoveka može zameniti za prirodni plen.
Tagovi
Autor