Na području opštine Ub počelo je eksperimentalno gajenje norli graška, koji se od običnog razlikuje po tome što se ne ljušti, već se jede čitava mahuna. Prema pojedinim tvrdnjama proizvodnja ima perspektivu jer je reč o isplativom povrću koje ima siguran plasman.
Na površini od jednog hektara, koja se nalazi na periferiji Uba, nikao je eksperimentalni zasad norli graška, koji su zasadili investitori iz Švajcarske Dejan Nenadović iz Sovljaka i Stojan Kemera.
Kako prenose Novosti norli grašak se za razliku od običnog ne čisti, već se jede cela mahuna, a prvenstveno se koristi za pripremu salata. Nenadović i Kemera su se, kako tvrde, za gajenje ove vrste graška opredelili jer je reč o izuzetno isplativom povrću, čija proizvodnja ima perspektivu i siguran plasman.
Prema rečima Milana Jokića menadžera švajcarske firme, pre ovoga, eksperimentalni zasad norli graška postojao je i u Vojvodini. Međutim, proizvodnja nije dala očekivane rezultate, pa se od gajenja odustalo. Jokić dodaje da su od jedne francuske kompanije, zainteresovane za otkup čitavog roda, dobili precizne instrukcije o uzgoju norli graška. Kako kaže, tih uputstava su se strogo pridržavali, zato što su uz ostvarivanje visokog prinosa hteli da utvrde i koliki rod mogu da očekuju, ukoliko se radi po preporukama i visokim standardima.
Jokić kaže da otkupljivači iz Francuske trenutno norli grašak uvoze iz Gvatemale i Kine, ali ističu da nisu zadovoljni njegovim kvalitetom, pa planiraju da proizvodnju tog povrća organizuju u Srbiji. On naglašava da svake godine kompanija iz Francuske otkupi 70-100 tona norli graška.
Milan Jokić se nada da će i drugi poljoprivrednici iz Uba uvideti da je gajenje norli graška šansa za zaradu, jer će udruživanjem proizvodnje biti obezbeđene i veće količine tog povrća. On napominje da je plan kompanije da svojim kooperantima u početku besplatno podeli seme, đubrivo i sve što je neophodno, kako ne bi imali nikakva ulaganja, osim rada. Jokić dodaje da bi kooperanti, takođe, morali da se pridržavaju uputstava za proizvodnju norli graška.
Jokić objašnjava da je za podizanje 1 ha norli graška potrebno ulaganje od 2.500-3.000 evra, napominjući da je čist prihod duplo veći, jer se norli grašak bere dva puta godišnje, početkom i krajem leta, a prosečni prinos je 6-7 t/ha po jednom branju. Jokić zaključuje da postoje ozbiljne garancije da će sa partnerima iz Francuske biti ugovoren posao. Tako da su dalji planovi da sledeće godine u Ubu bude podignuta i otvorena hladnjača za norli grašak i ostalo povrće.
Foto: Urban Seedling / Flickr
Izvori
Tagovi
Autor