Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja povrća
  • 07.03.2018. 18:30

Gajenje radiča - saveti i preporuke

Povrtarska kultura radič najčešće se konzumira u svežem stanju, a naročito je preporučljivo u ishrani dijabetičara.Postoje dve varijante: lisnati (glavičasti) radič i korenasti radič, a evo i nekih saveta o uzgoju tog povrća, koje se u našoj zemlji nažalost malo gaji.

Foto: Flickr / Victoria Carpenter
  • 1.609
  • 58
  • 0

U Srbiji se radič malo gaji. To povrće se najčešće konzumira u svežem stanju, a naročito je preporučljivo u ishrani dijabetičara. Kada je reč o radiču, kako objašnjava Dragan Mijušković iz PSSS Jagodina,  treba razlikovati dva varijeteta: lisnati i korenasti. Lisnati radič se gaji zbog listova koji mogu biti zeleni, crveni i ljubičasti, a on se zbog svoje lisnato-glavate forme još zove i glavičasti. Korenasti radič se najčešće koristi za takozvano forsiranje.

Optimalna temperatura za gajenje 15°C-18°C

Radič je dvogodišnja biljka. U fazi rasada on može da prođe stadijum jarovizacije i pri dugom danu već prve godine može cvetati. Optimalna temperatura za rast i razvoj ovog povrća je 15°C-18°C, a minimalna 6°C-8°C. Svoj rast radič zaustavlja pri temperaturama nižim od 2°C i višim od 30°C. Ova biljka voli otvoreno, osunčano mesto, a toleriše i malo senke. Da bismo imali stabilne prinose, važno je ravnomerno snabdevanje vodom (70%-80% PVK).

U plodoredu radič dolazi nakon kultura koje se đubre stajnjakom

Najbolje uspeva na srednje-teškim zemljištima, pH vrednosti 6-7. Zemljište treba obraditi na dubinu 20-40 centimetara, s tim da površinski sloj mora imati mrvičastu strukturu. Radič u plodoredu dolazi na drugo mesto i to nakon kultura koje se đubre stajnjakom. Lisnati se đubri stajnjakom i to sa 20-40 tona đubriva po hektaru, a kada je reč o mineralnim đubrivima, radič se đubri sa 100-120 kg/ha azota, 120 kg/ha fosfora i 100-160  kg/ha kalijuma. Važno je naglasiti da se predsetveno unosi polovina predviđenih đubriva, dok se druga polovina unosi u vidu prihrane, koja se obavlja u fazi formiranja listne rozete.

Radič se gaji iz semena i iz rasada

Radič se može gajiti iz rasada ili direktnom setvom, koja se obavlja na gredice sa međurednim razmakom od 10-15cm ili omaške 3-10 grama semena po metru kvadratnom. Dubina setve je 0,5-1cm, a posle setve je poželjno blago valjanje. Rana prolećna setva se obavlja od februara do marta. Biljka lisnu rozetu formira za 25-40 dana listovima dužine 5-7 cm koji se koriste u ishrani. Letnja setva se obavlja tokom juna i jula, a ova biljka se seje redove 30-50 x 15-30cm. Radič gajen iz rasada najčešće se seje u etapama, što omogućuje kontinuirano pristizanje za tržište u periodu od aprila do juna. Rasađuje se u fazi 3-4 lista, od maja do jula, a bere se od jula do decembra. Ukoliko se radič gaji iz semena, u fazi 3-4 lista je neophodno obaviti proređivanje. Kultiviranje se o sprovodi jednom ili dva puta, a biljci je potrebno je obezbediti redovno navodnjavanje (20-30 mm vode na svakih 5-7 dana). Odlične rezultate daje i folijarna prihrana koju treba obavljati zajedno sa zaštitom.

Godišnje 2-3 berbe

Tokom vegetacije ovo povrće može imati 2-3 berbe (odsecanjem ili košenjem listova). Nakon toga je obavezna prihrana i zalivanje. Lisnati radič pristiže za beru za 60-80 dana, a prinosi se kreću od 15-30 t/ha. Korenasti radič vadimo u periodu od septembra do novembra (pre mraza). Koren koji se vadi treba da bude debljine 3-5cm i dužine 15-20cm. Vađenje korena može se obaviti ručno ili pomoću mehanizacije. Nakon vađenja, koren se ostavlja na parceli 4-5 dana složen u humke sa lišćem okrenutim spolja. Na taj način se listovi lagano suše, a hrana iz njih listova prelazi u koren. Posle toga listove sečemo na 2-4 cm iznad glave, s tim da moramo voditi računa o tome da ne povredimo vegetativni vrh. Korenasti radič se skladišti u podrumima u pesku na temperaturi od 1-2°C. Forsiranje korena traje 20 dana, a obavlja se u tamnim i toplim prostorijama.

Savremeno gajenje na policama i mobilnim kasetama

U savremenoj proizvodnji radiča uglavnom se preporučuje gajenje na policama i mobilnim kasetama u kojima se, uz bolju kontrolu useva, bolje iskorišćava prostor, zato što se na relativno malom prostoru može proizvesti veća količina radiča. Pospešivanje može da se primenjuje neprekidno, dakle i tokom zime. Takvim načinom gajenja radič za upotrebu pristiže za 2-5 nedelja od sadnje, to jest kada listovi dostignu dužinu 20-30cm, a treba pomenuti i to da se sa površine od 1m2 može ostvariti prinos od oko 10-15kg.


Povezana biljna vrsta

Radič

Radič

Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi

Radič se pretežito koristi u svežem stanju. Karakterističan je njegov jedinstven gorak ukus, a od ugljenih hidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima naročitu... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Radič Dragan Mijušković Lisnati radič Korenasti radič


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.