Pretraživanje tekstova
Može vam izgledati poput nečega gajenog u laboratoriji, ali drvo paradajza u obliku hobotnice (Octopus tomato trees) relativno je običan hibrid koji raste iz jedne stabljike i širi se u obliku goleme krošnje.
Može vam izgledati poput nečega gajenog u laboratoriji, ali drvo paradajza u obliku hobotnice (Octopus tomato trees) relativno je običan hibrid koji raste iz jedne stabljike i širi se u obliku goleme krošnje. Njegova krošnja doseže 40-50 kvadratnih metara i svake sezone rodi desetine hiljada paradajza, piše odditycentral.com.
Taj portal navodi da na internetu nema puno informacija o ovom drvetu. Jedni tvrde da poreklo potiče iz Kine, drugi sa Novog Zelanda. Jedan bloger spominje da ih je Jong Huang, šef poljoprivrednog odseka u Epkotu u Disney Worldu, doneo iz Kine. Smatrao je da bi moglo biti atrakcija i seme zasejao u ogromne posude. Danas su upravo to - još jedna atrakcija Diznijevog sveta.
Svoju impresivnu veličinu dostiže sa godinu, godinu i po. Ne daje plodove prvih 7, 8 meseci, ali jednom kada sazri, može da se očekuje rod od preko 14.000 paradajza! Trenutni Ginisov rekord je rod od 32.000 paradajza, ukupne težine 522 kilograma, ubranih sa jednog drveta u Epkotu, odnosno Disney Worldu.
Foto: gaiahealthblog.com
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿