• Uzgoj mahunarki
  • 06.05.2018. 13:00

Kako pravilno uzgajati boraniju?

Boranija je biljka iz porodice mahunarki, izuzetno bogata biljnim vlaknima, zbog čega je nutricionisti često preporučuju kao veoma značajnu namirnicu u ishrani ljudi. Najviše voli umereno vlažna i topla područja.

Kako pravilno uzgajati boraniju?
Foto: Flickr / Carl Lewis

Boranija je biljka iz porodice mahunarki. Iako voli topliju klimu, ekstremno visoke temperature i suv vazduh mogu da izazovu opadanje cvetova. Ovo  povrće najbolje uspeva u umereno vlažnom podneblju, a u plodoredu se gaji nakon okopavina. Diplomirani inženjer poljoprivrede iz PSSS Kruševac Radojka Nikolić napominje da se na istom mestu boranija u plodosmeni može gajiti posle četiri godine. Kada se gaji kao postrni usev, ona se seje između 20. juna i 20. jula, uz obavezno navodnjavanje. Ova mahunarka se seje u redove, na rastojanju 50 x 4-5 cm, tako da na svakom kvadratnom metru ima 40-50 biljka. Za hektar potrebno je 100-150 kilograma semena.

Ne preterivati sa azotnim đubrivima

Boraniji odgovara plodno zemljište i upotreba organskih i mineralnih đubriva. Stajnjak treba uneti pod pretkulturu, zato što veći sadržaj azota u zemljištu uzrokuje prekomernu bujnost i smanjenje broja plodova. Azot je biljkama neophodan u prvim fazama razvoja, dok ne počnu da ga koriste iz bakterijskih kvržica. Zato je prema rečima stručnjaka potrebno koristiti kompleksna mineralna đubriva sa povećanim sadržajem fosfora.

Preporuka stručnjaka: Okopavanje 2-3 puta

Za svežu potrošnju kod nas se gaje sorte beličastih i žutih mahuna, dok se za potrebe industrije uzgajaju zelene i okrugle mahune. Boranija je spremna za berbu 45-70 dana nakon setve. Najranije stiže sorta palanačka rana, a zatim maksidor, resava, zlatna olovka, top krop (zelena). Radojka Nikolić dodaje da su mere nege tog povrća okopavanje 2-3 puta, a to se čini u cilju uništavanja korova i razbijanja pokorice. Biljke se navodnjavaju prema potrebi i to najbolje natapanjem u brazde jer veštačka kiša stvara povoljne uslove za širenje bolesti, a naročito bakterioza.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo