Kako pripremiti povišenu gredicu za uzgoj povrća?

Stručnjak za povrtarstvo, dr sc. Boris Ravnjak pokazao nam je kako pripremiti povišenu gredicu za uzgoj povrća. Kako kaže, ovakav način uzgoja omogućava bolju kontrolu kvaliteta zemljišta, brže zagrevanje i lakši rad u bašti.

Jedna od najvećih prednosti ovakvog načina proizvodnje je brže zagrevanje.

"Zemljište u njoj postiže višu temperaturu nego ono na otvorenom, što omogućava raniji početak uzgoja povrća", ističe.

Naš sagovornik napominje da se povišene gredice najčešće izrađuju od drveta. "Možemo ih napraviti od ostataka građe. U ovom primeru dimenzije su 120 × 80 centimetara, a u nju stane oko 200 litara supstrata", rekao je dr sc. Ravnjak. Dodaje kako je važna debljina drveta jer ona utiče na njenu trajnost. Što je drvo deblje i bolje zaštićeno, duže će trajati.

Prema njegovim rečima, na tržištu postoje i gotove, ali one su često izrađene od tanjeg materijala i imaju kraći vek trajanja.

Zaštita i priprema povišene gredice

Prilikom izrade potrebno je zaštititi drvo od vlage i spoljašnjih uticaja. Naš sagovornik naglašava da se s unutrašnje strane postavlja čepasta folija koja štiti drvo od truljenja uzrokovanog vlagom iz zemlje.

Sa spoljašnje strane drvo bi, kako savetuje, trebalo premazati lanenim uljem kako bi bilo zaštićeno od sunca i drugih vremenskih uticaja. "Na dno gredice potrebno je postaviti pocinkovanu mrežu koja sprečava ulazak glodara i krtica. Ona treba da bude dovoljno gusta kako štetočine ne bi mogle da prođu kroz nju", dodaje.

Kako bi se sprečio rast korova, na zemlju se može postaviti sloj kartona. Ravnjak objašnjava da će se on nakon dva do tri meseca prirodno razgraditi, a u međuvremenu će efikasno sprečiti rast korova.

Punjenje i izbor materijala

Nakon pripreme sledi punjenje. Na dno se prvo stavljaju suve grane i grančice koje služe kao drenaža i pomažu zadržavanju vlage tokom sušnih perioda. "S vremenom će se te grane razgraditi i dodatno obogatiti zemlju hranljivim materijama", napominje on.

Uz grane se može dodati i suvo lišće. Stručnjak upozorava da je važno koristiti samo "smeđi" materijal, odnosno suve i već razgrađene biljne ostatke. Sveži zeleni materijal, poput pokošene trave, ne preporučuje se jer može podstaći proces kompostiranja i podizanje temperature do 50 ili 60 °C, što nije pogodno za uzgoj biljaka.

Nakon toga gredica se puni supstratom. Najbolje je koristiti kvalitetan supstrat, ali ako ga nema dovoljno, može se kombinovati sa baštenskom zemljom. Savetuje da se različiti materijali dobro izmešaju kako bi imali jednoliku strukturu.

Na kraju je potrebno površinu poravnati i lagano nabiti kako bi se uklonili vazdušni džepovi u zemljištu. Ravnjak takođe napominje da će se sadržaj s vremenom slegnuti za oko 20 do 30 posto, pa će je kasnije možda trebati dopuniti.

Pravilno pripremljena povišena gredica tako postaje kvalitetna osnova za uspešan uzgoj povrća tokom cele sezone.