Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja rasada
  • 17.01.2018. 12:00

Kako proizvesti rasad patlidžana?

Proizvodnja rasada patlidžana je zahtevna, jer je patlidžan osetljiv na oštećenje korena, kolebanje temperaturu i druge uslove.

Foto: byrev / Pixabay
  • 1.906
  • 40
  • 0

Patlidžan je, i pored toga što se gaji manje o paprike, krastavca ili paradajza, izuzetno cenjen u gastronomiji, posebno u gastronomiji Mediterana, Afrike i Azije. Plod patlidžana nije za upotrebu u svežem stanju, potrebno ga je termički obraditi. Od ovog povrća mogu se pripremati variva, pite, može se pohovati, dinstati, peći. Dovoljan je samo jedan plod da sebi napravite ručak.

Može da se uzgaja na otvorenom i u plastenicima. U našem klimatskom području uobičajeno je da se patlidžan uzgaja iz rasada.

Pripremite seme za setvu

Seme patlidžana je najsličnije semenu paradajza, ali je glatko i čvrsto. U 1g semena ima 250 semenki. Dobro čuvano seme sačuvaće klijavost do sedam godina. Na klijavost semena utiče zrelost plodova iz kojih je seme uzeto. Pre setve, seme patlidžana se preko noći potopi u biljni čaj zbog dezinfekcije i stimulisanja klijanja.

Ukoliko niste sugurni u kvalitet semena, možete i sami ispitati klijavost. Semenke se zamotaju u gazu i potope na 30 minuta u toplu vodu, koja ima temperaturu između 50ºC i 55ºC. Zatim se naizmenično potapaju u toplu i hladnu vodu. Na ovaj način se može pripremiti seme i za setvu rasada. Pripremljeno seme za proveru klijavosti stavite u navlaženu gazu, savijte nekoliko puta, stavite u najlon vrećicu i čuvajte na toplom mestu. Nakon sedam dana izvršite pregled i prebrojte semena sa klicama. Seme je dobro za sjetvu ako je više od 50% semenki proklijalo.

Klijanje se može podstaći i na taj način da se uzme posuda sa peskom, dodamo seme i dobro između dlanova protrljamo pesak sa semenom. Ovo će omogućiti brže usvajanje vode i klijanje.

Proces klijanja i nicanja traje do 10 dana pri optimalnoj temperaturi, a na temperaturi od 13ºC taje i do 25 dana. Seme se seje na dubinu od 1cm do 2cm.

Rasad je osetljiv na kolebanje temperature

Period proizvodnje rasada traje između 55 i 65 dana u zavisnosti od uslova i sorte. Vreme setve prilagoditi zahtevima tržišta, našim mogućnostima uzgajanja, ali najviše sorti ili hibridu. Razlikujemo rane, srednje i kasne sorte patlidžana, a period od nicanja do plodonešenja može biti između 80 i 150 dana i to treba uzeti u obzir kada određujemo kada ćemo započeti setvu rasada. Najčešće se kod nas setva obavlja krajem februara, tokom marta i aprila.

U proizvodnji rasada potrebno je posvetiti posebnu brigu rastu i razvoju mladih biljki patlidžana. Vole toplotu i svetlost.

Minimalna temperatura klijanja je 13ºC, a optimalna temperatura je 22ºC. Ne podnosi kolebanja temperature. Tokom prvih sedam dana nakon nicanja temperatura se smanjuje na 16ºC do 18ºC. To će omogućiti dobar razvoj korena. Posle tog perioda dnevna temperatura je između 20ºC i 26ºC, a noćna između 10 i 14ºC. Na ovaj način ćemo dobiti zdrave, jake sadnice otporne na bolesti.

Osetljiv na višak vlage

Patlidžanu je potrebno osvetljenje 12 sati dnevno tokom rasadničarske proizvodnje.

Koren patlidžana je veoma osetljiv na oštećenja i zbog toga se uzgaja u većim posudama (saksijama ili kontejnerima sa većim rupama). Veličina posude ili kontejnerske rupe bi trebalo da bude između 8 cm i 10 cm. U manjim posudama dobiće se slabiji rasad koji će dati manji rod. Može da se uzgaja i u toplim lejama (čupani rasad) ili tehnikom pikiranja poput paprike, ali u oba slučaja će oštećenje korena dovesti do slabijeg razvoja biljaka i manjeg roda.

Pri proizvodnji rasada patlidžana obratiti pažnju na zalivanje. Patlidžan ne voli preveliku vlagu i u odnosu na papriku i paradajz je osetljiviji na višak vlage. Voda za zalivanje treba imati temperaturu između 20ºC i 25ºC.

Deset dana pre sadnje na stalno mesto sadnice se kale. Kalenje je proces kojim se mlade biljčice postepeno privikavaju na spoljne uslove.

Foto: byrev / Pixabay


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.