Pretraživanje tekstova
Postoji mnogo naziva za celtuce, kao što je stabljika salate, šparglasta salata, celerasta salata, ili kineski naziv vosun.
Da li ste ikada videli neobično povrće grube površine s nekoliko slabih listova salate na vrhu? To je "celtuce", i trebali biste se sprijateljiti s njom, piše portal Modern farmer.
Postoji mnogo naziva za celtuce, kao što je "stabljika salate", "šparglasta salata", "celerasta salata", ili kineski naziv "vosun".
Kupovina u kineskim prodavnicama isprva zna da bude zastrašujuća. Postoji mnogo voća i povrća koje nije omiljeno u drugim kuhinjama. Celtuce je jedno od najjednostavnijih i najukusnijih povrća za kuvanje koje možete naći. Kuvari su počeli sve više da ga koriste poslednjih godina, a kuvar Blumfild je za tu biljku rekao da je ona jedna od najpotcenjenijih vrsta povrća.
Ima oblik salate a gaji se prvenstveno zbog debele stabljike, koja se značajno ne razlikuje od brokolija, osim što je veća i deblja. Listovi se nekada pojavljuju a nekada ne. Međutim, kada ih ima, oni su malo gorči. Mogu biti iskorišćeni, ali nisu najbolji deo ovog povrća.
Stabljika celtucea treba spolja da se oguli nožem, a njena unutrašnjost je iznenađujuće sveža, nežna i blaga. Unutrašnjost se može jesti sirova ili skuvana, a može se pripremati na različite načine.
Ukus je blag, ali pun, kao da je dimljen, što iznenađuje s obzirom na zelenu boju. Odlična je kao salata, narezana tanko da se može jesti uz drugo hrskavo povrće, kao na primer rotkvica, krastavac ili šargarepa. Može biti narezana spiralno, pa se koristiti kao testenina ili kratko prepržiti da bi se zadržali svi ukusi. Zanimljiva je činjenica da se ovo povrće ne slaže samo s ukusima kineske kuhinje, već i s mediteranskim ukusima, kao što su orasi, limun ili maslinovo ulje.
Foto: Vmenkov/Wikimedia Commons
Tagovi
Celtuce Zelena salata Neobično povrće Povrće Šparglasta salata Celerasta salata
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.