Pretraživanje tekstova
Prednost sorte je i njena otpornost na štetočine i bolesti što smanjuje troškove, a ima i niz drugih prednosti.
Naučnici su u stalnom kreiranju sorti koje su otpornije na bolesti i štetočine, uslove uzgajanja i koje donose veće prinose. Novu sortu paradajza nazvanu "Namdhari-4266" stvorio je Univerzitet poljoprivrede i tehnologije "Chandrashekhar Azad CSA" u Kanpuru, Indiji, izveštava "Agronews".
Glavna razlika u odnosu na druge je prinos, a ova može da donese od 61 do 71 tonu po hektaru.
Prednost sorte je i njena otpornost na štetočine i bolesti što smanjuje troškove. Ne zahteva velike količine vode što olakšava proizvodnju, jer je paradajz inače veliki potrošač, a za navodnjavanje se koristi kap po kap. Rod stiže za 45 dana.
Troškovi setve, navodnjavanja, okopavanja, kompostiranja i drugih radova u njegovom uzgoju su oko 50.000 rupija po hektaru (570 evra). Oplemenjivači tvrde da nije zahtevna i da se lako uzgaja. U uslovima Indije setva se obavlja u septembru i oktobru, a sadnice se sade od decembra do februara. Pogodna je i za hobi, balkonski uzgoj.
Povezana biljna vrsta
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?