Pretraživanje tekstova
Iako su manje zastupljeni u plastenicima i baštama, kruškica i crni šeri, ove godine, pokazali su da bolje podnose sušu od većine sorti paradajza.
Suša je napravila pustoš u sektoru povrtarstva. Izuzetno visoke temperature usporavaju ili skroz onemogućavaju rast biljaka, pa u zatvorenom, gde nema mreža ili ventilatora, a pogotovo ako nema malča na folijama, biljke, prosto rečeno, kuvaju.
Ovo se naročito odnosi na paradajz i papriku jer se najviše uzgajaju u plastenicima. U slučaju da nije zakinut vrh stabljika i odrađena rezidba donjih grana, šteta od vršne truleži ploda biće velika, jer ne dolazi do usvajanja kalcijuma.
Crni čeri i žuta kruškica bolje podnose takve uslove, a nemaju ni problem sa vršnom truleži. Stabla su im bujna, vole plodno, rastresito zemljište. Vrlo su rodni i rađaju do prvih nižih temperatura. Takođe, dobro podnose plamenjaču i generalno su otporniji na nju u odnosu na mnoge sorte paradajza. Potrebno im je redovno kidanje zaperaka, a što je najvažnije, zahtevaju vrlo malo zaštite. Odlično reaguju na malč i redovno čupanje korova.
Plodovi su sočni, slatkastog okusa. Dobri su za potrošnju u svježem stanju, za sosove i konzerviranje. Crni čeri bogat je likopenom, vitaminom C, dok kruškica sadrži dosta vitamina C, kalijuma i beta-karotena.
Ne treba ih mnogo navodnjavati. U uslovima visokih temperatura dovoljna su dva, obilnija, zalivanja sedmično. I u zatvorenom i na otvorenom, bilo bi dobro da se gaje uz više biljke, kao što su npr. mahune, koje ih štite od vrelih sunčevih zraka. To je, takođe, dobro i zbog azotofiksacije od strane mahuna.
Primećeno je da, u slučajevima gajenja uz mahune, mnogo manje ih napadaju stenice, dok sovice i moljca, skoro i da nema.
Nekoliko tretmana tokom vegetacije, ako se ne želi hemija, sa domaćim nekuvanim mlekom, sodom, čajem od crvenog i belog luka, kao i prihrana koprivom i gavezom, garantuju dobar i kvalitetan prinos.
I da. Ako imate dosta plodova paradajza koji na vrhu ima vršnu trulež ploda, oberite ih i u nekoliko navrata prihranite kalcijumom, bilo iz mleka, surutke, ili vodotopivih đubriva, tj. kristalona. U narednom periodu ne očekuje se mnogo dana sa previsokim temperaturama, noći će biti hladnije, što je šansa da biljke lakše usvajaju kalcijum.
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
#RuralFoto #životinje
Pomracenje Sunca iznad Koviljskog rita. Zaista se slucajno nadjoh u pravom trenutku, na jednom od mojih omiljenih mesta.