Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrokooperative i povrtari
  • 29.01.2018. 12:00

Povrtarima potrebna organizacija kao u Italiji?

"U Italiji 1.400 ljudi učestvuje u jednoj kooperativi. Proizvedu 1.500 vagona luka. Niko nije prevelik proizvođač. Većina ima od hektara do tri hektara luka. Ako to ne uradimo, izgubićemo korak sa razvijenim svetom", kaže Đukić.

Foto: Đorđe Simović
  • 1.617
  • 62
  • 0

Pre bezmalo četiri decenije Lazar Đukić je u Gospođincima počeo da proizvodi povrće. Na početku kupus i papriku. Prve plastenike podigao je krajem 80-tih. Godina po godina, berba po berba, uvećao je zemljišni posed na 100 ha do 2000. godine.

Od tzv. "demokratskih promena" do danas površinu su uvećali za tri puta uz sve smeštajne kapacitete, pakerice i sve ono neophodno da bi se povrće pripremilo za tržište. Danas proizvode luk, šargarepu, kupus, papriku, krompir, a počeli su i proizvodnju jabuka. Kako kaže, kako su postali veći povrtari, sužavaju asortiman specijalizujući se za pet navedenih povrtarskih vrsta.

Država je puno pomogla

Retki su poljoprivrednici koji imaju reči hvale za pomoć države. Đukiće je jedan od njih.

"Mislim da smo pomoć dobili čak kod Miloševića. Za tri vagona pšenice smo dobili Fergusona. Nakon toga sam dobio novac za hladnjaču. Koristimo jako puno subvencija i hvala državi zbog toga. Gde god smo bili u svetu sve je izgrađeno uz pomoć subvencija: u Holandiji, Belgiji, Poljskoj, Nemačkoj", navodi Lazar.

Agrokooperative spas za oscilacije cene povrća

Svedoci smo da cena povrća izuzetno osciluje iz godine u godinu. Pre svega zbog neorganizovanosti povrtara ali i (ne)činjenja države. Đukić kaže da ne može sve da se prepusti liberalizovanom tržištu, a smatra da se proizvodnja povrća može lako urediti. Evo njegovog predloga:

"Država treba da popiše sve količine povrća koje se prodaju preko računa. Beznačajno je što se proda na pijaci i nakupcima. Evo recimo, ovaj region, oko 40 km u krug. Zna se koliko ima luka, krompira, kupusa. Trebalo bi da se napravi tipsko skladište po uzoru na Italiju. U Italiji 1.400 ljudi učestvuje u jednoj kooperativi. Proizvedu 1.500 vagona luka. Niko nije prevelik proizvođač. To sam video u Poljskoj. Većina ima od hektara do tri hektara luka. Ako to ne uradimo, izgubićemo korak sa razvijenim svetom".

Dodaje da kod nas ima dobrih primera. Hladnjače u Slankamenu, Tavankutu, Paliću to potvrđuju. Kako domaćin kaže, fudbalski klub Barselona je veliki baš iz razloga što je u vlasništvu navijača 100%.

U Nemačkoj sezonski radnik nema radni staž, ali ima zdavstveno i socijalno osiguranje

Država da prepozna sezonce

Za brigu o 300 hektara povrća potrebno je obezbediti puno radnika. Postojeća regulativa Đukiću zadaje puno glavobolje. Kaže da je o tome razgovarao i sa ministrom poljoprivrede Branislavom Nedimovićem.

"Borim se da radim u legalnim tokovima. Ali sam za državu - nelegalan. Plaćam dobit 15%. Skidam novac sa računa da platim radnike, a Mađar plati dobit 10% i on je legalan. Kod njih sezonci dođu ujutro na posao i oni samopošalju mejl u opštinu sa njihovim imenima za taj dan i sve je legalno. A kod mene dođe njih 200 i dovoljno da sa petoro nemamo ugovore - mi smo nelegalni. U Nemačkoj sezonski radnik nema radni staž, ali ima zdavstveno i socijalno osiguranje ako mu se nešto desi. Kod nas je dnevnica 1.700 dinara i platim 15% državi 220-230 dinara i ja sam nelegalan. A Mađar plati jedan evro i on je legalan. Mi platimo duplo i mi smo nelegalni. Ministru sam predložio tzv. mađarski model, pa ćemo videti da li će biti prihvaćeno", objašnjava Đukić.

I ova godina problematična za povrtare

Lazar procenjuje da će i ova godina biti problematična za povrtare. Prošle godine je suša desetkovala useve, a prema njemu ove godine već ima problema u tržišnim odnosima.

"Stiže nam krompir iz Francuske po 9 centi. Mi jednostavno ne možemo tako jeftino proizvesti. Oni mogu, pošto imaju od 500 do 1.000 evra subvencija po hektaru. Domaćinski je ne kupovati kada nečeg ima na tržištu. Kod nas je uvoznički lobi jak, a izvoznički slab. Problem je neorganizovani proizvođači. Prošle godine je paprika imala dobru cenu. Moja je procena da će se, zbog toga, ove godine paprike nasejati u velikim količinama i da će joj to oboriti cenu. Pazite šta se dešava sa lukom. Proizvodna cena je 12 centi, a prodajna 15 evrocenti. Troškovi proizvodnje su veliki i poslujemo gotovo na nuli. Kada smo proizvodili male količine luka, prodavali smo ga za 30 evrocenti. Ove godine će biti srećni oni povrtari koji ne naprave gubitak", smatra ovaj povrtar.

Lazar Đukić je bio prinuđen da organizuje svoju čuvarsku službu, pošto su krađe useva i opreme sa njiva bile učestale. Kaže da im u poslednje vreme dosta pomaže i lokalna poljočuvarska služba i da su sada krađe svedene na podnošljiv nivo.

Foto: Đorđe Simović


Povezana biljna vrsta

Krompir

Krompir

Sinonim: - | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krompir je višegodišnja zeljasta biljka. Potiče iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i pre 8 000 godina. U Evropu su ga doneli španski istraživači u 16. veku i poklonili papi... Više [+]

Luk

Luk

Sinonim: - | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korenov sistem s vrlo malo korenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba. Lukovica... Više [+]

Tagovi

Povrće Krompir Luk Lazar Đukić Gospođinci


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."