Pretraživanje tekstova
"Najviše povrća uvozi se u hladnijem delu godine, jer nam nedostaju plastenici ili staklenici, u kojima bi se i preko zime gajilo povrće za domaće potrebe", kaže Žarko Ilin.
Prvi paradajz, paprika ili krastavci koje ranim prolećem uvozimo iz Makedonije, Albanije, Grčke i Turske košta nas 100 miliona evra. Stručnjaci smatraju da ovako ne mora. Veruju da na tržištu ima dovoljno prostora, a da bi povrtari koji imaju male površine trebalo da se okrenu staklenicima i plastenicima.
"Proizvodnja koju imamo ne može da podmiri potrebe Srbije, pre svega količinski, ali ni u kontinuitetu. Najviše povrća uvozi se u hladnijem delu godine, jer nam nedostaju plastenici ili staklenici, u kojima bi se i preko zime gajilo povrće za domaće potrebe. Oni daju malim proizvođačima priliku za poboljšanje egzistencije i za znatno veću zaradu od one koju donosi klasično povrtarstvo", smatra prof. dr Žarko Ilin sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, a pišu Novosti.
Dodaje da cena izgradnje plastenika nije suviše visoka - u zavisnosti od opreme potrebno je izdvojiti od 12 do 15 evra po kvadratnom metru, a uloženo se isplati za godinu dana. Naravno, "ozbiljniji" plastenik i novija tehnologija zahtevaju veća ulaganja - i više od 100 evra, a uloženo se vraća za tri godine.
"Računica pokazuje da od prihoda od 2.500 kvadratnih metara pod plastenikom može da se izdržava četvoročlana porodica. Ipak, u Srbiji ima premalo plastenika i staklenika - ne više od 6.000 hektara", navodi Ilin.
Ministar poljoprivrede, Branislav Nedimović, takođe je poljoprivrednicima preporučio da se okrenu gajenju ranog povrća:
"Možemo polako da zaboravimo na Rusiju kao zlatno tržište za naše jabuke, jer oni sade svoje. Trebalo bi pokušati sa ranim povrćem, a i mere podrške našeg Ministarstva će se menjati, jer je povrtarstvo, posebno ono koje plodove daje rano u proleće i koje može da donese više profita, nepravedno zapostavljeno".
Foto: davehan2016 / Pixabay
Izvori
Tagovi
Plastenik Staklenik Žarko Ilin Branislav Nedimović Povrće
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.