Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj kupusa
  • 10.06.2020. 15:00

Prepoznajte i suzbijte najčešće bolesti kupusa tokom leta

Tokom letnjih meseci zbog visokih temperatura i povišene vlage, na kupusu se javljaju bolesti, a najčešće su to koncentrična i prstenasta pegavost, plamenjača i bakteriozna crna trulež.

Foto: Flickr/ NY State IPM Program at Cornell University
  • 2.599
  • 23
  • 0

Kupusnjače su jedne od najvažnijih povrtarskih kultura u svetu prema količini proizvodnje, ali i prema proizvodnim površinama. Od svih vrsta iz te porodice najvažniji je kupus. Uz različite napade štetočina, korove i nematode, proizvodnja ovoga povrća ugrožena je i raznim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Tokom letnjih meseci zbog visokih temperatura i povišene vlage na kupusu se često javljaju bolesti, a kako piše dr Mirna Ceranić iz stručne službe najčešće su to koncentrična (Alternaria spp.) i prstenasta pegavost (Mycosphaerella brassicicola), plamenjača (Hyaloperonospora parasitica) i bakteriozna crna trulež (Xanthomonas campestris sp. campestris).

Koncentrična pegavost se obično javlja kasnije u vegetaciji

Koncentrična pegavost se javlja na listovima u vidu ograničenih koncentričnih pega razmere do jednog do deset milimetara. Njihova unutrašnjost je baršunasta, tamnosmeđa i kasnije postaje crna.

Na kupusu se tokom rasta javlja veliki broj štetočina

Iako biljke mogu da obole još u fazi presađivanja, bolest se obično javlja kasnije kada simptomi nastaju na spoljnim listovima. Optimalne temperature za nastanak infekcije su od 20 do 23°C uz prisutnost vlage. Ova bolest od juna do oktobra napada kupus, ali i brokoli, kelj i karfiol čiji cvet zbog toga na kraju pocrni.

Prstenasta pegavost utiče na tržišnu vrednost

Prstenasta pegavost se javlja na spoljnim listovima i na njima nastaju prstenaste pege koje su najčešće razmere od pet do deset milimetara, a mogu da budu i do 18 mm. Gotovo su pravilno okrugle sa jednim svetlosmeđim ili sivim središtem, a oštro su odvojene od zdravog dela lista hlorotičnom zonom. Ako na listu postoji veliki broj pega, list žuti i otpada. Ova bolest obično ne izaziva velike štete, ali utiče na tržišnu vrednost zbog oštećenih listova.

Zbog bakterijske crne truleži glavice ne postižu čvrstinu

Prvi simptomi bakterijske crne truleži prepoznaju se u obliku žućkastih ivičnih promena tkiva kotiledona ili razvijenih listova, veličine od jednog do tri centimetra i u obliku slova "V". Središnji deo takvih hlorotičnih zona naknadno odumire, a lisne žile postaju crne. Kako piše magistar Milorad Šubić u stručnom časopisu, žilama se uzročnik bolesti širi do stabljike pa biljke slabije rastu, mogu da se osuše ili ne oblikuju glavicu očekivane veličine i čvrstine.

Kada sejati kupus za berbu tokom cele godine?

Bolest se u polju brzo širi, a pogoduju joj rosna i maglovita jutra u drugoj polovini avgusta i početkom septembra nakon kojih slede sunčani i topli dani. Trebalo bi napomenuti da se ova bakterija zadržava na zaraženim biljnim delovima i do tri godine pa je važan plodored.

Važno je znati da se prenosi zaraženim biljnim ostacima, korovima, a najčešće semenom, a samo tri zaražene semenke od 10.000 zdravih mogu u optimalnim uslovima da prouzrokuju epidemiju. Takođe, mogu je prenositi i lisne vaši i puževi.

Najveće štete od plamenjače ako se pojavi u rasadu

Plamenjača se javlja u svim proizvodnim područjima, a najveće štete nastaju ako se bolest razvije već u rasadu. Na kotiledonima ili mlađem lišću može da se primeti gubitak boje na pojedinim mestima, požutelost, a na naličju lista nastaje sivobela prevlaka. Napadnute biljke mogu u potpunosti da propadnu. Kasnije zaraze na odraslim biljkama uzrokuju promene na lišću u obliku žućkastih nepravilnih pega sa karakterističnom paučinastom prevlakom na donjoj strani, a lišće kako stari, tako postaje sve otpornije.

Mere zaštite: Poštujte plodored i dezinfikujte seme

Prilikom sađenja kupusa pridržavajte se plodoreda i ne sadite kupus na istoj površini dve do tri godine. Važno je saditi otporne hibride, a seme zbog dezinfekcije pre setve potopite u toplu vodu u trajanju od 15 min i to na 50°C. Biljke ne treba saditi pregusto i važno je umereno đubrenje azotom. Primena preparata na osnovi bakra smanjuje zarazu, a njih ne bi trebalo da mešate sa drugim preparatima.

Vreme je za sadnju kasnog kupusa

U zaštiti od koncentrične i prstenaste pegavosti mogu da se primenjuju dozvoljeni fungicidi, a to su: Zaftra azt 250 sc, Zakeo 250 sc, Ortiva, Ortiva top, Nativo 75 wg, Difcor i Signum.

U zaštiti od plamenjače i bakterioza koriste se bakrene preparati: Bordovska čorba Caffaro 20 Wp, Neoram Wg ili sredstvo Rame Caffaro 32 Wp. 

Foto: Flickr licenca CC


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pupoljak nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo... Više [+]

Tagovi

Uzgoj kupusa Bolesti kupusa Plamenjača Bakterijska crna trulež Koncentrična pegavost Prstenasta pegavost Zaštita kupusa Kupus


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃