Pretraživanje tekstova
Nakon što je Rusija zabranila uvoz turskog paradajza, podstakla je svoje proizvođače na što veći uzgoj. Do 2020. godine planiraju da samostalno proizvode za potrebe 144 miliona svojih stanovnika.
Zabrana uvoza turskog paradajza u Rusiju, motivisana geopolitikom, podstakla je Rusiju da postane dovoljna sama sebi u proizvodnji paradajza, odnosno, podstakla je preduzeća koja ulažu u tehnologiju da povećaju proizvodnju tokom cele godine.
Rusija je rasplamsala proizvodnju mesa, sira i povrća jer su 2014. godine zabranili uvoz većine zapadnih prehrambenih proizvoda, kao odgovor na antiruske sankcije uvedene zbog situacije u Ukrajini i Krimu.
Nakon što je Turska pucala na ruski mlaznjak blizu sirijske granice u novembru 2015. godine, Moskva je proširila zabranu, uključujući turski paradajz za koju je Rusija bila najveće izvozno tržište, navodi freshplaza.
Sporovi između Ankare i Moskve od tada su uglavnom normalizovani, ali zabrana je ostala i ne može se ukinuti još tri do pet godina, kažu zvaničnici. To bi moglo da bude prekasno za turske izvoznike, tim više ako Rusi uspeju u naporima povećanja domaće proizvodnje.
Projekti izgradnje plastenika, uz državnu podršku, ključni su za ruske planove da do 2020. godine samostalno proizvode dovoljne količine za 144 miliona stanovnika.
Iako Rusija uvozi samo oko 500.000 tona, od 3,4 miliona tona paradajza koliko potroše godišnje, oštre zime ograničile su njihovu sposobnost da postignu pun kapacitet, rekla je IKAR agencija za poljoprivredu.
Trenutno samo 620.000 tona proizvodnje dolazi iz plastenika, a ostatak sa "otvorenog terena", koji je produktivan tek od juna do septembra. Najveći deo toga dolazi sa privatnih parcela, koje održavaju i koriste pojedine porodice ili prodaju na lokalnim poljoprivrednim tržištima.
Sergej Korolev (Сергей Королев) predsednik Nacionalne organizacije proizvođača voća i povrća, procenio je da korisnici projekta proizvodnje u plastenicima, u kojima se već počeo uzgajati paradajz, već ostvaruju profit unazad nekoliko godina, zahvaljujući državnoj podršci, koja uključuje delimičnu naknadu za ulaganja i povoljne stope kredita.
"Sada su plastenici, koji su prvobitno bili izgrađeni za krastavce, ponovo postavljeni za paradajz", rekao je Korolev.
Čak 70 odsto izvoza turskog paradajza otišlo je u Rusiju u leto i jesen 2015. na čemu su turski povrtari zaradili 259 miliona dolara. Kada je proglašena zabrana, ulogu Turske su preuzeli Maroko, Azerbejdžan i Belorusija.
Ankara je u maju ove godine predložila da Moskva ukine zabranu van glavne sezone berbe. Upitani za predlog Turske, u Rusiji kažu da to može proći samo za lokalnu proizvodnju pasiranog pardajza ili sokova.
Foto: davehan2016 / Pixabay
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.