Pretraživanje tekstova
Mladi krompir i kupusnjače, po kome je poznat Glogonj, sve manje se uzgajaju.
Dragan Lazarević iz sela Glogonj kod Pančeva smanjuje površine pod povrtarskim kulturama, iako je njegovo selo poznato po mladom krompiru i kupusnjačama. Od nekadašnjih devet lanaca, sada radi četiri.
"Biće još smanjenja. Hiperprodukcija je povrća, a tržište je suženo. Osuđeni smo na trgovinu sa nakupcima, koji uzimaju našu zaradu. Ne vidim zašto bih nešto radio, ako u tome ne vidim profit", kaže Lazarević.
Konkretan problem je i u ulaganju, kako objašnjava ovaj povrtar, navodeći da su neki preparati koštali prošle godine 1.600 dinara, a sada su preko 2.200. Nafta je 140, 150 dinara.
"Nekada se kilogram mladog krompira na veliko prodavao za četiri litre nafte, a sada ne mogu ni kilogram za litru. Kada se saberemo, ostaje nam muka i svakodnevni rad", kaže Dragan.
Uzgaja kelj pupčar, karfiol, kupus i mladi krompir. Problema ima sa nabavkom semena, a ove kulture su dosta osetljive i zahtevaju navodnjavanje, pa je proizvodnja skupa. Međutim, Lazarević kaže da planiranje nije moguće.
Više u prilogu:
Foto: Print Screen / YouTube
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Partner
Vertigo production
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿