Vukašinac: U dobrim godinama ¼ troškova, ¾ zarade. Mišković: Obratiti pažnju na korove, ali probati i proizvodnju "baby" spanaća.
Milan Vukašinac iz Belegiša gaji spanać na 80 ari. Kada ga je posejao u selu su preovlađivali oni koji su sa skepsom gledali na taj posao. A Vukašinac ne krije da je bilo i onih koji su mu se smejali.
"U proizvodnju sam ušao savim slučajno. Dosta sam odlazio na kvantašku pijacu. Tamo sam nosio kukuruz šećerac i krompir. Zapazio da ima dosta spanaća. Bilo mi je zanimljivo. Naročito ono što poljoprivrednike najviše interesuje - cena, je bila dobra. I hteo sam da pokušam", kaže on.
Naš narod kaže da sreća prati hrabre. Te jeseni 2013. pogodila se dobra godina i visoka cena. I na kraju - zarada je bila dobra. Cena po kilogramu je bila 100 din, a troškovi proizvodnje sa pijačnim troškovima su iznosili ukupno 25 dinara. Čisto mi je ostajalo 75 dinara po kilogramu.
Vukašinac kaže da u tehnologiji proizvodnje nema ništa komplikovano. "Zemljište mora biti dobro pripremljeno. Usitnjeno. Kao za lucerku i mora da bude "jako", odnosno nađubreno. Ko može neka "baci" stajnjak, ko nema neka "baci veštak". Što usitnjenija zemlja - bolja klijavost. Seme je jako sitno. Sejao sam žitnim sejalicama, svaka druga lula se zatvara. A posle setve usledilo je valjanje. I naravno dobro dođe da u prvih 10 - 15 dana padne kiša koja bi pomogla nicanju. Spanać na istu parcelu vraćam nakon dve do ti godine", objašnjava ovaj poljoprivrednik.
Prema njegovim rečima u Belegišu ima dovoljno dobrih radnika za berbu, ali kao u svakom poslu ih je potrebno adekvatno platiti. A vreme je pokazalo da je bio u pravu, a i oni s početka priče što su se smejali, više to ne čine. Uvek je potrebno čuti i "drugo mišljenje".
Anđelko Mišković, stručnjak "Grow rasada" u Irigu nam je o proizvodnji spanaća rekao sledeće: "Spanać kod nas se uglavnom proizvodi u jesenje-zimskom periodu. Reč je o "međukulturi" u plastenicima, a može da se gaji u proleće kada se spanać seje na otvorenom. Na žalost, kod nas još nije zastupljena proizvodnja "baby" spanaća za druge namene. Od setve do sečenja prolazi od 45 do 90 dana, u zavisnosti od temperatura u plasteniku. Za razliku od salate, on se probirno bere. Otkidaju se najveći listovi, a najmlađi dozrevaju. Ima proizvođača koji puste da spanać u potpunosti izraste pa ga pokose. Takva je, uglavnom, proizvodnja na otvorenom polju. Na žalost, spanać ima veliki problem sa korovima, pošto se seje, a ne gaji iz rasada. Trebalo bi koristiti zemljišta koja su manje zaražena korovima. Takođe, trebalo bi koristiti seme koje imaj veću bujnost. Proizvodnja u letnjem periodu je malo komplikovanija. Navodnjavanje je potrebno i zbog deficita vlage, ali i zbog hlađenja biljaka."
Spanać u proizvodnji salata učestvuje sa približno 20%. Prema proceni stručnjaka spanać ima perspektivu pošto se koristi u mešavinama, a završava i u izvozu.
Povezana biljna vrsta
Foto prilog
Tagovi
Autor