Promene koje vidimo na vrhu ploda paprike i paradajza nije oboljenje ili posledica napada insekata. A štа je onda uzrok?
Fiziološki poremećaj koji podjednako pogađa paradajz i papriku gajene na otvorenom i u plasteniku je vršna trulež ploda. Ne izazivaju je patogeni i štetočine, kojima se najviše pripisuje. Rezultat je delovanja loših vremenskih uslova i pogrešne poljoprivredne prakse.
Prvo što primetimo su smeđe mrlje na vrhovima, a nastaje kao rezultat slabe ishrane ploda, posebno površinskog sloja. Međutim, sam poremećaj nastaje znatno pre i uzrokuju ga razni faktori.
Nedostatak vlage u zemljištu i vreli, suvi vetar su najodgovorniji za nastanak ovog poremećaja. Kako do toga dolazi?
Zbog visokih temperatura dolazi do intenzivnog isparavanja vode iz biljke koja se tako brani od pregrevanja. Istovremeno, ona ne može da nadomesti taj nedostatak jer je zemlja suva te zbog brzine isparavanja. U tom slučaju ona traži bilo kakvu akumulaciju vode i pronalazi je u plodu, povlači je kako bi opstala. Istovremeno dolazi do propadanja ploda.
Pojavu mrlja će dodatno stimulisati pojava manjka kalcijuma, viška azota, kiselo zemljište i upotreba hladne vode za zalivanje.
Kako bi sprečili razvoj ovog fiziološkog poremećaja važno je da reagujemo što pre, čim primetimo prve simptome u vidu malih mrlja na vrhovima. Obično zahvataju plodove na drugoj i trećoj etaži. Mrlje su u početku tamno obojene, zatim postaju smeđe i na kraju prelaze u crnu.
Oštećeni plodovi prestaju da rastu i razvijaju se, pokožica puca i u plod prodiru patogeni koji dovode do njegovog propadanja zbog truleži. Dozrevaju brže, nisu iskoristivi i od njih ne možete da sakupite seme.
Prevencija je ključna u sprečavanju pojave. Važno je sve: od izbora otpornih sorti, dezinfekcije semena, do izbora lokacije, primenjene agrotehnike i uslova uzgajanja.
U sezoni redovno zalivajte usev, ali ne hladnom vodom.
Kada vidite prve simptome pristupite folijarnoj ishrani sa đubrivima bogatim kalcijumom, jer su plodovi njime zasićeni otporniji. Na tržištu postoje brojni preparati koji će vam pomoći da sačuvate biljke, ali se možete koristiti i alternativnim sredstvima od mleka, ljuski jaja ili od pepela. Najjednostavnije je uzeti jednu šolju pepela i preliti je sa litrom vrele vode. Ostavite sledeća 24 h, a zatim procedite i razredite sa 10 l vode. Ovim sredstvom tretirajte biljke. U zavisnosti od intenziteta postupak ponovite posle 10 do 15 dana.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka