Namena krtola je različita. Neke su za kuvanje, dok su druge za pomfrit i pečenje ili su kombinovane namene.
U svetu postoji preko 5.000 sorti krompira koje se razlikuju po obliku, boji, teksturi, ukusu i nameni u gastronomiji.
Krompir inače potiče sa Anda, iz Južne Amerike, ali se odomaćio svuda. Pored klasičnih postoje oni čije su krtole i/ili meso ljubičasti, plavi, narandžasti ili crveni.
Neke sorte se tradicionalno uzgajaju, dok su druge plod savremenih dostignuća. Tako se francuska sorta dezire udomaćila kod nas.
Postala je veoma popularna u svetu promenom načina ishrane, odnosno potražnjom za pomfritom. Krtole su srednje do veoma velike, izduženog, cilindričnog oblika. Površina je smeđe obojena, dok je meso svetlo žuto, brašnasto i čvrsto. Za vađenje dospeva posle 95 dana, što znači da je srednje kasni. Odlikuje se sposobnošću dugotrajnog čuvanja, a koristi se u domaćinstvima i prehrambenoj industriji. Kada se skuva ima puterast, kremast ukus. Koristi se najviše za pravljenje pomfrita i pire krompira.
Stara sorta čija vegetacija traje između 110 i 120 dana. Pokožica je crvena, dok joj je meso žućkasto. Može da se dugo čuva ako je uskladištena u povoljnim uslovima. Koristi se za pripremu različitih jela, kuvan, pečen ili pržen.
Veoma sličan sorti kleopatra. Nešto je rodniji, a pogodan je za laka i peskovita zemljišta. Ne može da se duže skladišti. Namenjen je za pravljenje pomfrita i pečenje. Pokožica je crvena.
Kako pripremiti krtole za sadnju krompira i tako uticati na prinos?
Rana sorta dobrih prinosa. Odlično podnosi prolećne mrazeve. Pogodna je za kuvanje i pečenje. Prilagođava se različitim tipovima zemljišta.
Cenjena zbog kvaliteta krtola koje su pogodne za pripremu pirea ili za pečenje. Proizvedena je u Holandiji. Krtole su okrugle. Pokožica i meso su žuto obojeni. Ima slatkast okus.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka