Pretraživanje tekstova
Zoltan Muči, iz Gornjeg Brega, nedaleko od Sente, odlučio je da šećernu repu zemeni peršunom lišćarom koji, takođe, ima dobru cenu.
Iako je prošle godine šećerna repa bila u samom vrhu po isplativosti ratarskih kultura, Zoltan Muči, iz Gornjeg Brega, nedaleko od Sente, repu je odlučio da zemeni peršunom lišćarom koji, takođe, ima dobru cenu.
Zoltan je ove godine, prvi put, posejao peršun na 37 hektara, ali uz primenu najsavremenije tehnologije, jer kako i sam kaže, ako želite da imate vrhunski rezultat morate da ispoštujete sve što struka preporučuje u gajenju bilo koje kulture, pa se zato na zaštiti i prihrani nikad ne štedi. Čitava površina se navodnjava, a peršun kroz sistem kap po kap dobija i prihranu. Sam sistem je ukopan u zemlju i sve je kompjuterski regulisano. Na parcelama gde je odrađena subirigacija samo se smenjuju kulture, a dobar prinos opravdava visoka početna ulaganja.
Kako je ovaj proizvođač došao na ideju da gaji peršun, kome ga prodaje, po kojoj ceni, kao i koliko je zadovoljan tom kulturom saznajte u video prilogu:
Tagovi
Peršun Zoltan Muči Navodnjavanje Subirigacija Kosidba peršuna
Partner
Laze Nančića 2,
21000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 21 300 82 66,
e-mail: vertigons@gmail.com
web: http://www.poljoprivrednaemisija.com/
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.