Uzgoj bamije u komšiluku: Italija ih zove, a motokultivator još sanjaju

Početkom ove godine Brčko u susednoj Bosni i Hercegovini je i službeno dobilo priznanje za jedan od svojih najprepoznatljivijih poljoprivrednih proizvoda, bamiju. Sertifikat o zaštiti geografskog porekla potvrda je specifičnosti i kvaliteta ove tradicionalne kulture, koja se danas najviše uzgaja upravo u brčanskim selima.

S oko 10 hektara zasejanih površina, ovo područje važi za najvećeg proizvođača bamije na Balkanu. Jedan od onih koji ovu biljku uzgaja decenijama je Džemal Đonlić iz sela Palanka kod Brčkog. Više od četrdeset godina njegova je porodica posvećena uzgoju bamije, a svaka sezona, kaže, nosi nove izazove.

"Njiva mi je bila pod vodom, još se povlači. Od 5. do 20. maja kreće setva, i ove godine planiramo da posejemo ukupno devet duluma", kaže nam Đonlić.

Tradicionalni uzgoj

Dodaje da rod uveliko zavisi od vremenskih prilika. "Ako je toplo i sunčano, kao prošle godine, rod bude dobar. Ali ako godina bude kišna, bamija slabo rodi jer je jako osetljiva. Hladnoća je odmah ubije."

Uzgajaju je na tradicionalan način, bez mehanizacije i hemijskih sredstava. Sve rade ručno: setvu, okopavanje, čišćenje i nizanje.

"Supruga i ja sve obrađujemo ručno, ne koristimo nikakve herbicide. Nedavno smo preko Voćnog kluba Brčko poslali uzorke u Suboticu na analizu za organsku proizvodnju. Nadamo se da ćemo dobiti i taj sertifikat", kaže Đonlić.

Njihova bamija već je prepoznata i cenjena među kupcima. Prodaju je nakupcima koji je dalje distribuiraju po pijacama i restoranima.

"Kad neko dođe u Palanku, zna kome treba da se obrati. Kupci se vraćaju i kažu da nisu probali kvalitetniju bamiju", s ponosom ističe ovaj proizvođač.

Bamiju nose i u Italiju

Đonlići uskoro putuju u Italiju, gde će od 5. do 9. maja na sajmu predstaviti svoju bamiju. Ipak, život od poljoprivrede u Bosni i Hercegovini nosi i brojne poteškoće.

"Sedam puta me voda plavila, verujte da nikad marke pomoći nismo dobili. Voleli bismo da imamo plastenik ili motokultivator, to bi nam mnogo značilo, ali nemamo vremena da to ganjamo. Troje dece treba prehraniti. Video sam da u nekim gradovima dodjeljuju plastenike, kod nas nema", navodi Đonlić.

Cena njihove bamije iznosi 6 KM (oko tri evra) po koncu, koji je dug dva metra – što je još jedan pokazatelj ručnog i pažljivog pristupa svakom plodu.