Pretraživanje tekstova
Setva rotkvice počinje s ranim prolećem, na svakih nekoliko nedelja, sve do jeseni. Da bi rasla, potrebna joj je minimalna temperatura oko 5°C, a sazreva jako brzo. Odlično se slaže sa šargarepom, sa kojom se seje tako što se seme pomeša.
Rotkvica (lat. Raphanus sativus) je biljka koja voli prijatne temperature. Setva počinje s ranim prolećem, na svakih nekoliko nedelja, sve do jeseni. Tokom leta, njen koren postaje drvenast i ljut. Ukoliko vremenski uslovi to dozvoljavaju, rotkvicu možete početi da sejete već u februaru, a prve plodove ćete u tom slučaju konzumirati u aprilu.
Rotkvica podnosi i temperature ispod nule (do -4°C), pa nemate brigu oko mrazeva i niske temperature pred kraj zime ili početkom proleća. Da bi rasla, minimalna potrebna temperatura joj je oko 5°C. Rotkvica jako brzo sazreva - od sejanja do berbe potrebne su oko četiri nedelje u najidealnijim vremenskim uslovima, a to je temperatura od 17°C.
Pored toga što voli umerenije toplo vreme, voli i dosta vlage. Međutim, kada je koren već zreo ili neposredno pred branje, ukoliko je previše vlažno, odnosno ukoliko naiđe intenzivan kišni period nakon sušnijeg perioda, može doći do pucanja korena.
Rotkvica voli rastresito humusno i propusno zemljište, a kako joj je koren plitak, nema potrebe za nekom dubljom obradom zemljišta. Seje se na dubini od 1-2 cm, tako da je dovoljno da redove za sejanje napravite rukom.
Ukoliko pratite plodored, a zemlja je pokrivena malčom, rotkvicu ne morate da prihranjujete. Ponekad možete da dodate kompost.
S obzirom da joj je seme sitnije, vrlo često je potrebno rasađivanje, kako bi koren uspeo pravilno da se razvije. Rasađujete je na razmaku od oko pet centimetara.
Zajedno sa šargarepom se seje tako što se, u istom redu, pomeša seme. Pored toga što su to kulture koje se dobro slažu zajedno i koje vole blago kisela zemljišta, sejanje ovih kultura je jedan mali vrtlarski trik. Naime, šargarepu je uvek potrebno ručno proređivati, a rotkvica je odlična da taj proces olakša.
U vreme kad je rotkvica dostigla svoju zrelost i spremna je za branje, i šargarepa je već formirala dosta vidljiv nadzemni deo i branjem rotkvice ostavlja se prostor između plodova šargarepe.
Rotkvica je izuzetno cenjena zbog svojih hranjivih i lekovitih svojstava. Njen crveni koren, po kojem je i dobila ime, obiluje mineralima i vitaminima. Rotkvica spada u familiju kupusnjača i kao takva sadrži dosta vitamina C. Pored toga, bogata je folnom kiselinom, vitaminom B1, B2 i provitaminom A, kao i kalijumom i manganom.
Iako se najviše konzumira koren, jestivi su i listovi rotkvice, koje možete pripremati kao varivo.
Ima antibakterijska i antigljivična dejstva, prirodni je diuretik i utiče na regulisanje probave, kao i na normalizaciju proizvodnje bilirubina, pa je izvrsna kao pomoć pri lečenju žutice.
Foto: Tatjana Suhajček
Autorka
Više [+]
Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtarskoj proizvodnji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.