• Zelena povrtna stenica
  • 02.10.2018. 14:00

Zelena povrtna stenica - štetočina koja napada povrće, voće i vinovu lozu

Stenice se hrane sokovima biljaka i na mestima uboda dolazi do promene boje ploda, pa oni gube tržišnu vrednost.

Zelena povrtna stenica - štetočina koja napada povrće, voće i vinovu lozu
Foto: Wikipedia / Hectonichus

Zelena povrtna stenica (Nezara viridula) je jedna od novih štetočina, koja se pojavila usled klimatskih promena. Potiče iz tropskih i suptropskih krajeva, a transportom se proširila u područja gde joj pogoduju vremenski uslovi, gde ima dovoljno hrane i nema prirodnih neprijatelja. Kod nas je prvi put registrovana 2007.godine. Javlja se na usevima paprike, paradajza, krompira, boranije, soje, kukuruza, kao i u zasadima voća i vinove loze.

Kako izgleda zelena povrtna stenica?

Odrasli insekti su dugi 14-16 mm, a muške jedinke su nešto manje. Mogu biti žuto-zelene boje. Na prednjem delu primećuje se linija od tri male bele mrlje. Stenica ima pet stadijuma - prva tri su žuto-braon boje sa belim ili crnim tačkama, a poslednja dva imaju dve forme: zelena sa crnim tačkama ili crna sa žutim.

Štete čini larva i odrasli insekt

Ženka polaže buretasta jaja na naličje listova u gomilicama. Ona su bele boje kada su položena, a kasnije postaju crvenkasta. Mlade ninfe se pile posle nedelju dana. Štete pričinjavaju i larve i odrasli insekti. Hrane se sokovima biljaka i na mestima uboda dolazi do promene boje ploda, pa oni gube tržišnu vrednost.

"U našoj zemlji nema registrovanih insekticida za suzbijanje ove štetočine, ali je sistem PIS-a u proteklih nekoliko godina sprovodio oglede u cilju suzbijanja i dobru efikasnost su pokazali insekticidi na bazi a.m.bifentrin - Talstar, Fobos u koncentraciji od 0,05%. Karenca za paradajz je sedam dana. Na manjim površinama pod povrćem, na okućnicama i baštama, mogu se ručno sakupljati", objašnjava dipl. ing. Ljiljana Jeremić.

Povrtna stenica zadaje muke povrtarima u Jagodini i Ćupriji

Tokom jeseni, odrasle jedinke traže skloništa u kojima će provesti zimu pa se vrlo često sreću u urbanim sredinama - često ulaze u kuće i stanove. Insektima u kontaktu sa ljudima ispuštaju nelagodan miris, koji ima ulogu u odbrani, ali ova materija nije opasna za čoveka i ne ugrožava njegovo zdravlje.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Autorka

Aleksandra Kekić

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo