Pretraživanje tekstova
Koje su prednosti i mane različitih creva za pravljenje kobasica? Da li su kolagenska najbolja?
Među mesnim prerađevinama posebno mesto zauzimaju kobasice koje mogu da budu sveže, barene ili sušene. Važno mesto u pripremi zauzima upotreba creva u koju pakujemo mesnu smesu. Postoji nekoliko različitih vrsta, a svaka ima različitu primenu i odlikuje se određenim karakteristikama.
U zavisnosti od namene koristimo: prirodna, kolagenska, vlaknasta i plastična.
Iz grupe prirodnih se koriste creva od tri životinjske vrste i mogu da budu: ovčja, svinjska i goveđa. Dobijamo ih posle klanja životinja. Obično se koriste tanka creva koja se prethodno dobro očiste i operu.
Odlikuju se visokom propusnošću za dim i vlagu te dobrim kvalitetom posle termičke obrade. Najčešće se primenjuju u domaćinstvima za pripremu kobasica i drugih mesnih prerađevina.
Mana je što imaju kratak rok u toku kojeg moraju da se iskoriste, maksimalno do pet dana, i što mogu da sadrže bakterije.
Ovčja su izuzetno cenjena, posebno za kobasice manjeg prečnika. Svinjska se najlakše obrađuju i najotpornija su na pucanje.
U grupi veštačkih se koriste: kolagenska, vlaknasta i plastična.
Kolagenska su najbliža prirodnim, jer se prave od prirodnih proteina iz unutrašnjosti goveđe kože. Proces izrade obuhvata sušenje, uklanjanje masnoće, otapanje i formiranje creva. Prednost im je što ne sadrže bakterije, ujednačene su debljine i mogu da se prave za određen prečnik kobasica. Koristi se u domaćinstvima i industriji za pravljenje polusuvih i suvih te kobasica većeg prečnika. Jestiva su, ali se skidaju sa gotovog proizvoda zbog žilavosti. U svojoj unutrašnjosti omogućavaju stvaranje mikroklime koja obezbeđuje ravnomerno otpuštanje vlage i formiranje arome gotovog proizvoda.
Vlaknasta ili celulozna se najčešće koriste za pripremu polusušenih i sušenih, a plastična za pravljenje barenih i kuvanih kobasica i narezaka.
Kakva creva vi koristite? Pišite nam u komentaru ispod teksta.
U ponudi su i creva od biljnih i sintetičkih materijala za vegeterijanske kobasice.
Tagovi
Veganske kobasice Creva za kobasice Prirodna creva za kobasice Kolagenska creva za kobasice Plastična creva za kobasice Celulozna creva za kobasice
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.