Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Riba
  • 21.12.2024. 12:00

Da li je istina da konzumacija ribe ne doprinosi zdravlju jer je zagađena?

Otrovni metali poput žive, pesticidi i mikroplastika pronađeni su u nekim vrstama ribe koje se redovno konzumiraju što izaziva zabrinutost građana.

Da li je istina da konzumacija ribe ne doprinosi zdravlju jer je zagađena?
Foto: shutterstock/Lioneska
  • 171
  • 42
  • 0

Riba se često spominje kao jedna od najzdravijih namirnica zbog bogatstva omega - 3 masnih kiselina i visokokvalitetnih proteina. Međutim, sve je češće u fokusu kritika zbog zagađenja koje pogađa svetske vode.

Svoju zabrinutost u vezi sa zagađenjem i tvrdnju da riba ne doprinosi zdravlju jer je zagađena izneo je još letos i hrvatski saborski zastupnik Marin Miletić u svojim objavama na društvenim mrežama, kao i u videu na platformi Youtube.

Osim toga, portal foodfacts.news je pronašao i članak portala story.hr pod naslovom: "Najštetnija riba na svetu: Popularna je, ali razara srce i diže holesterol" u kojem se spominju štetna svojstva pojedinih riba.

Da li je riba i dalje saveznik zdravlja ili postaje rizik na tanjiru?

Specijalistkinja nutricionizma Alma Bunić kaže da dugoročna konzumacija ribe s visokim nivoima žive može negativno da utiče na zdravlje. "Ipak, u većini slučajeva zdravstvene koristi nadmašuju potencijalne rizike, posebno ako se biraju vrste s niskim nivoima žive", ističe Bunić dodajući da ključ leži u umerenoj i informisanoj konzumaciji.

Konzumirati vrste s manjim sadržajem žive

Kako pojašnjava, s najvišim niovoom žive su sabljarka (mač riba), morski pas, kraljevska skuša, tuna (posebno veće vrste poput žutorepe ili plavorepe) i škarpina. "Suprotno tome, vrste s niskim nivoom žive i sigurne za konzumaciju predstavljaju sardine, inćuni, losos, posebno divlji, pastrmka, bakalar, tilapija, haringa", otkriva ona.

Riba je, ističe, bogat izvor visokokvalitetnih proteina, omega - 3 masnih kiselina (posebno EPA i DHA), vitamina D, selena i joda.

Redovna konzumacija povezana je s brojnim zdravstvenim koristima poput smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti, podrške razvoju mozga kod dece, zaštite od određenih neurodegenerativnih bolesti, a omega – 3 masne kiseline iz ribe igraju važnu ulogu u prevenciji upalnih procesa.

Redovna konzumacija ribe povezana je s brojnim zdravstvenim koristima, kaže nutricionistkinja Bunić (foto: A. Bunić)

"S druge strane, kod odraslih dugotrajno izlaganje može uzrokovati probleme s pamćenjem, koncentracijom i koordinacijom", upozorava, objašnjavajući da se živa, posebno u obliku metil-žive, može akumulisati u telu i delovati kao neurotoksin.

Ovo je posebno, napominje, opasno za trudnice i decu jer može ometati razvoj mozga i nervnog sistema što vodi do kognitivnih i neuroloških poteškoća.

Smernice za sigurnu konzumaciju

Međutim, postoje smernice koje izdaju zdravstvene organizacije poput Svetske zdravstvene organizacije (WHO), Američke agencije za hranu i lekove (FDA) te Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) koje se često odnose na trudnice, dojilje i decu zbog njihove osetljivosti na efekte žive.

Preporuke glase:

• Trudnice i dojilje: Do dve porcije (oko 200 – 340 g) ribe nedeljno, ali samo one sa niskim nivoima žive dok vrste s visokim procentom treba izbegavati.

• Deca: Male porcije (zavisno od uzrasta, npr. 30 –  60 g) ribe s niskim nivoima žive, jednom do dva puta nedeljno.

Bunić naglašava da se za opštu populaciju konzumacija do četiri porcije nedeljno (oko 400 – 600 g) smatra sigurnom.

Uzgojena ili divlja riba

Prema njenim rečima, studije pokazuju da je nivo žive u uzgojenoj ribi poput lososa i pastrmke generalno niži nego u divljoj, posebno u velikim predatorima kao što su morski pas, sabljarka, plavorepa tuna koji akumulišu više žive kroz ishranu jer jedu druge ribe koje su već kontaminirane.

"Nivo ovog metala zavisi od geografske regije jer neka mora i okeani prirodno imaju više žive", pojašnjava nutricionistkinja Bunić.

Preporučuje se riba s niskim nivoima žive, poručuje Bunić

Uzgojena riba obično ima niže nivoe jer se hrani kontrolisanom hranom (peletima ili mešavinama biljnog i ribljeg brašna) koja sadrži manje zagađivača nego plen divljih. Ipak, upozorava, može sadržati druge zagađivače poput polihlorisanih bifenila (PCB) i dioksina zbog industrijskih hemikalija u vodi ili hrane koja se koristi u uzgoju.

"Preporučuju se vrste ribe s niskim nivoima žive i raznovrsna ishrana kako bi se smanjio rizik", poručuje zagrebačka nutricionistkinja.

Slatkovodna riba ne sadrži živu

Rukovodilac prerade ribe u pogonu za preradu ove namirnice, Andreja Kovačević, kaže da slatkovodna riba ne sadrži živu i da obavljaju svake godine analize na teške metale i da su nivoi ispod minimalne dozvoljene količine, dok za druge vrste nemaju informacije.

S obzirom da nema žive u sebi, uzgoj ili divlji ulov nema značajne razlike, međutim nemaju analizu na teške metale slatkovodne ribe iz divljeg ulova, pa ovo ne mogu tvrditi sa sigurnošću.

"Riba ima dovoljno nutritivnih koristi, ali ne raspolažemo informacijom da to nadoknađuje potencijalne rizike od žive", ističe Kovačević.

Na osnovu svega rečenog možemo zaključiti da tvrdnja da jedenje ribe ne doprinosi zdravlju nije tačna, ali tačna je tvrdnja da može biti zagađena i dugoročno štetno uticati na zdravlje, zavisno od vrste i količine unosa pojedine ribe.

Važno je znati koje vrste sadrže veću količinu žive u sebi i konzumirati ih u manjoj količini, a prednost dati vrstama poput divljeg lososa, bakalara, pastrmke, tilapije, sardina, inćuna, koje sadrže niske nivoe ovog metala.


Tagovi

Riba Morska riba Slatkovodna riba Toksičnost žive Losos Alma Bunić Andreja Kovačević Pastrmka


Autorka

Suzana Jović

Više [+]

Magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Ljubiteljica hrane i zaljubljenica u prirodu. Rado potiče svijest o važnosti pravilne i zdrave prehrane.


Partner

FoodFacts

Ul. Franje Kuhača 18, 31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@foodfacts.news web: https://www.foodfacts.news/