Pretraživanje tekstova
Jagode su na vrhu ovogodišnje liste proizvoda u SAD s najviše ostataka pesticida.
Jagode su na vrhu ovogodišnje liste proizvoda u SAD s najviše ostataka pesticida, saopštila je Radna grupa za zaštitu životne sredine (Environmental Working Group - EWG).
Tako su se jabuke spustile na drugo mesto, posle pet godina na čelu liste "Prljavih dvanaest" (Dirty Dozen), prenela je američka TV CBS.
Grupa je analizirala rezultate testa više od 35.200 uzoraka voća i povrća koje je obavilo američko Ministarstvo poljoprivrede. Skoro svi uzorci neorganski gajenih jagoda - 98 procenata, imali su tragove pesticida, a 47 procenta uzoraka ostatke 10 ili više pesticida. U nekim uzorcima nađeni su ostaci i po 17 vrsta pesticida. Iako su neke od hemikalija na jagodama relativno bezazlene, drugi pesticidi su povezani s rakom, reproduktivnim i razvojnim oštećenjima ljudskog organizma, hormonalnim poremećajima i neurološkim problemima, izvestila je grupa. "Još šokantnije od toga je to što ti ostaci nisu u suprotnosti sa slabim američkim zakonima i pravilnicima o pesticidima u hrani", rekla je Sonja Lander, viši analitičar EWG.
Na ovogodišnjoj listi "Prljavih dvanaest" su jagode, jabuke, nektarine, breskve, celer, grožđe, trešnje, spanać, običan paradajz, paprika, paradajz "čeri" i krastavac. Suprotno tome, na čelu liste "Čistih petnaest" je avokado, sa manje od jednog procenta uzoraka u kojima je uopšte nađen neki pesticid. Nijedno voće ili povrće s te "čiste" liste nije bilo pozitivno na više od četiri vrste pesticida, a vrlo ih je malo u kojima je nađeno više od jedne vrste."Čistih petnaest" su: avokado, kukuruz, ananas, kupus, grašak (smrznut), luk, špargla, mango, papaja, kivi, plavi patlidžan, obična dinja, grejpfrut, dinja kantalupa, karfiol.
Da bi pomogla potrošačima, EWG svake godine ažurira svoj Vodič o pesticidima u proizvodima (Shopper's Guide to Pesticides in Produce), rangirajući po tom zagađenju 48 popularnih vrsta voća i povrća. Da bi se smanjilo izlaganje ljudi tim hemikalijama, preporučuje se da se kupuje organski gajeno voće i povrće.
Foto:bigstockphotos.com;RenataAp
Izvori
Tagovi
Jagode SAD Pesticidi Američko ministarstvo poljoprivrede Organska hrana Voće i povrće Zagađenje EWG
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.