Pretraživanje tekstova
Prevaranti prodaju jeftina pića kao visoko kvalitetne brendove, pogrešno označavaju morske plodove kao skuplje vrste i razblažuju masilinovo ulje onima slabijeg kvaliteta.
Istraživači su došli do zaključka da analizom kriminalnih aktivnosti u vezi sa hranom, mogu da predvide šta bi moglo da bude na meti prevaranata u budućnosti. Naime, prevare u prehrambenoj industriji su česte, a sprovode se tako što se nekvalitetna hrana namerno pogrešno označava i prodaje kao proizvod visokog kvaliteta.
Primer je jeftino konjsko meso, koje se pre pet godina prodavalo kao govedina širom Evrope. Takođe, u jednom istraživanju je utvrđeno da najmanje 14% testiranih uzoraka meda ne ispunjava standarde u čistoći. To ugrožava i zdravlje potrošača i ekonomsku održivost proizvođača, prenosi Horizon magazine.
EU mreža koja se bavi ovim prevarama prošle godine je primila 353 izveštaja o nelegalnom pogrešnom označavanju, dok ih je 2016. bilo drastično manje - 39.
"Gde god postoji mogućost da neko zaradi novac, očekuje se prevara sa hranom. EU ima neke od najstrožih zakona koji se tiču ove teme, ali mislim da se to dešava više nego što mislimo", rekao je dr Džejms Donarski (James Donarski) iz britanske agencije "Fera Science".
Istraživači koriste različite pristupe kako bi otkrili delovanje prevaranata, ali i kako bi utvrdili šta bi mogla da bude njihova sledeća meta. U tu svrhu se koristi i forenzičko računovodstvo. To je sistem ranog upozorenja, koji razmatra gde postoje ekonomski motivi za prevaru. Osmišljen je u okviru regionalnog projekta "FoodIntegrity". Analizira brojne faktore, kao što su podaci o više od 5.000 proizvoda u više od 200 zemalja, u nastojanju da identifikuje neobične finansijske signale, kao što su nepravilne cene i količine.
Tri visoko rizična proizvoda su alkoholna pića, morski plodovi i maslinovo ulje. Prevaranti prodaju jeftina pića kao visoko kvalitetne brendove, pogrešno označavaju morske plodove kao skuplje vrste i razblažuju masilinovo ulje onima slabijeg kvaliteta.
Kao drugi metod koristiće se DNK sekvenciranje. To je napredna tehnika biološke provere, koja brzo može da utvrdi da li su prehrambeni proizvodi izmenjeni. "Na taj način će se omogućiti brža identifikacija lažnih proizvoda pre nego što preplave tržišta", naglasio je Donarski.
Ono što će biti izazov je očekivani rast proizvodnje hrane. Do 2050. godine prehrambena industrija će morati da nahrani devet milijardi ljudi, a to je veoma privlačno i za kriminalne grupe. Takođe, potrošači očekuju sveže proizvode, nezavisno od godišnjeg doba. To je stvorilo zavisnost od globalnog lanca snadevanja. Sve ovo omogućaa da lažni proizvodi prođu neprimećeno, jer prevara ne poznaje granice.
Tagovi
Horizon Prevara Med Govedina James Donarski Forenzičko računovodstvo DNK sekvenciranje
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.