Pretraživanje tekstova
U prethodnoj nedelji na Veletržnici Beograd najviše se trgovalo kupusom, paradajzom, paprikom...
U prethodnoj nedelji na Veletržnici Beograd trgovalo se sa ukupno 2.763 tona robe, i to najviše kupusom, paradajzom, paprikom, šargarepom, grožđem i tikvicama.
U odnosu na pretprošlu sedmicu veći je obrt: kupusa, paprike, šargarepe, tikvica, breskvi, jabuka, crnog luka, šljiva i plavog patlidžana, dok je promet paradajza, grožđa, lubenice, krastavca, krompira i dinje bio manji. Kupus je smenio paradajz sa prve pozicije po obimu trgovanja. U odnosu na pretprošlu nedelju zabeležen je duplo veći promet jabuka.
Cene po kilogramu iznosile su: krompir 25-35 dinara, kupus 15-20 dinara, crni luk 25-30 dinara, šargarepa 20-50 dinara, krastavac 15-60 dinara, paradajz 18-55 dinara, paprika 25-80 dinara, a plavi patlidžan 50-60 dinara. Pakovanje šampinjona je koštalo 70-85 dinara.
Tikvice su koštale 20-25 dinara za kilogram, jabuke 25-55 dinara, breskve 30-60 dinara, grožđe 65-75 dinara, šljiva 35-55 dinara, dinja 45-50 dinara, lubenica 15-25 dinara, banane 110-125 dinara.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.
Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pupoljak nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo... Više [+]Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?