Iako su poskupela biljna ulja, meso i žitarice, taj rast je delimično ublažen padom cena šećera i mlečnih proizvoda
Svetske cene prehrambenih proizvoda zabeležile su rast i tokom aprila 2026. godine, što je treći uzastopni mesec uzlaznog trenda. Prema najnovijem izveštaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), indeks cena hrane u proseku je iznosio 130,7 bodova, što je za 1,6 odsto više u odnosu na revidirani nivo iz marta.
Iako su poskupela biljna ulja, meso i žitarice, taj rast je delomično ublažen padom cena šećera i mlečnih proizvoda. U poređenju sa prošlom godinom, indeks je viši za dva odsto, ali i dalje je znatnih 18,4 odsto ispod rekordnog nivoa iz marta 2022. godine.
Indeks cena žitarica blago je ojačao i u aprilu je iznosio 111,3 boda. Na ovaj porast najviše su uticale više cene pšenice i kukuruza. Pšenica je poskupela zbog mogućnosti pojave suše u delovima SAD-a, ali i prognoza o manjku padavina u Australiji. Dodatni uticaj na cene stvara i očekivano smanjenje setvenih površina pod pšenicom u 2026. godini, jer se poljoprivrednici zbog visokih cena đubriva i energenata okreću kulturama koje zahtevaju manje ulaganja. Situaciju dodatno komplikuju i logistički problemi povezani sa zatvaranjem Ormuskog prolaza.
Suša pogađa pšenicu, smanjuju se površine pod kukuruzom - kakvo je stanje na tržištu?
Sličan trend prati i kukuruz čije su cene podstaknute sezonski smanjenom ponudom te nepovoljnim vremenskim prilikama koje ometaju setvu u Brazilu i SAD-u. S druge strane, sirak je pojeftinio za četiri odsto zbog slabije uvozne potražnje iz Kine, dok su cene pirinča skočile za gotovo dva odsto usled rasta troškova proizvodnje i transporta u zemljama izvoznicama.
Najveći skok u aprilu zabeležio je indeks cena biljnih ulja koji je dostigao 193,9 boda, što je najviši nivo od jula 2022. godine. Glavni pokretač rasta su više cene palminog, sojinog, suncokretovog i repičinog ulja. Palmino poskupljuje već peti mesec zaredom, prvenstveno zbog sve veće potražnje u sektoru biogoriva i moguće manje proizvodnje u jugoistočnoj Aziji.
Cene suncokretovog i dalje su pod pritiskom smanjene ponude iz crnomorskog regiona, dok su kotacije u Argentini ipak blago oslabile zbog veće ponude usled jeka sezone prerade.
Indeks cena mesa dostigao je novi istorisjki najviši nivo od 129,4 boda. Govedina je dostigla novi vrhunac, jer je ponuda stoke za klanje u Brazilu ograničena zbog obnove stada, dok je potražnja iz Kine i dalje veoma snažna.
Poskupela je i svinjetina, najviše u Evropskoj uniji gde sezonska potražnja raste brže od ponude. Kod mesa živine rast cena u Brazilu nadoknadio je slabiju prodaju na Bliskom istoku, gde su isporuke otežane zbog preusmeravanja brodova sa rute kroz Crveno more. Jedino su cene jagnjetine ostale stabilne jer je manjak iz Australije nadoknađen slabijim uvozom u Kinu sa Novog Zelanda.
Za razliku od ostalih sektora, mlečni proizvodi zabeležili su pad cena od 1,1 odsto. Maslac i sir su pojeftinili, jer je proizvodnja u Evropskoj uniji na svom sezonskom vrhuncu, a i u Okeaniji je ponuda mleka bila veća od očekivane. Ipak, cene obranog mleka u prahu (SMP) dostigle su najviši nivo u poslednje četiri godine zbog snažne potražnje iz Severne Afrike i jugoistočne Azije.
Najveći pad u aprilu doživeo je šećer čiji je indeks cena pao za 4,7 odsto. Razlog su dobre proizvodne prognoze u Kini i Tajlandu i početak nove berbe u Brazilu uz povoljne vremenske uslove, što je na svetskom tržištu stvorilo očekivanja o vrlo dobrom snabdevanju u tekućoj sezoni.
Tagovi
Autorka