Početkom marta meseca ove godine Željko Radošević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, najavio je izmenu Zakona o bezbednosti hrane i usvajanje dva pravilnika. Mali proizvođači veruju da bi to bio motiv za ostanak na selu.
Mali poljoprivredni proizvođači, koji se bave proizvodnjom voća, povrća, mesa i mleka, često te primarne proizvode prodaju po niskim cenama i jedva pokrivaju troškove proizvodnje. U Srbiji postoji sve više proizvođača koji žele da zaokruže lanac proizvodnje i okrenu se preradi sirovina.
Ivan Kočević iz Lopušnika kod Petrovca na Mlavi radi u domaćinstvu roditelja i pretežno se bavi povrtarstvom. Nešto manje prisutni su stočarstvo i proizvodnja mleka. Smatra da mali proizvođač ne može da ispuni normu u pogledu količine, a kupci često zahtevaju da one budu velike.
"Od povrća proizvodimo paradajz, kupus, papriku, šargarepu i zelenu salatu. Kada se posmatra lokalno tržište opštine Petrovac na Mlavi, jeste da je bolje rešenje prerada, ali najveći problem kod nas je tržište. Kada bi imali sigurno tržiste, sve bi bilo lako, pa čak i prerada. U većim gradovima, kao što je Beograd, u kojem su plate nekih zaposlenih veće, tu se može govoriti da je bolje prodati gotov proizvod", kaže Kočević.
Početkom marta meseca ove godine Željko Radošević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, najavio je izmenu Zakona o bezbednosti hrane i usvajanje dva pravilnika koje je ministarstvo pripremilo, koja se odnose na poštovanje minimuma higijensko-tehničkih uslova.
"Današnje stanje ne ide ni malo na ruku malom poljoprivrednom proizvođaču. Smatram da je potrebno veće angažovanje ministarstva poljoprivrede po pitanju opstanka malih proizvođača u selima iz kojih se iseljava mnogo radno sposobnog stanovništvo. Ukoliko se usvoje pravilnici, to će predstavljati veliki uspeh i motiv za opstanak u selima", smatra Kočević.
Proizvodi koji su proizvedeni u domaćinstvu malih poljoprivrednih proizvođača imaju i imaće veliku potražnju u odnosu na industrijske proizvode, veruje Ivan:
"Veliki broj potrošača u Srbiji, a najviše iz većih gradova poput Beograda i Novog Sada, iskazuju veliko interesovanje za kupovinom gotovih proizvoda, koji su proizvedeni u domaćinstvu na tradicionalan način, kako se to nekada u prošlosti to radilo. Kako tvrde mnogi stručnjaci, u budućnosti će još više porasti potražnja za proizvodima kao što su sir, ajvar, džem od šipurka, rakija od višanja i šljiva, pekmez, hladno ceđeno ulje, koji koštaju nekoliko puta više od sirovine od koje su napravljeni", zaključuje na kraju Ivan Kočević.
Foto: Ivan Kočević
Tagovi
Autor