Pretraživanje tekstova
Veterinarska inspekcija pojačala je nadzor i kontrolu objekata koji su odobreni za skladištenje, proizvodnju i promet hrane, a zbog visokih temperatura koje povlače za sobom opravdani rizik za bezbednost hrane životinjskog porekla.
Leto kao godišnje doba zbog visokih temperature povlači za sobom opravdani rizik za bezbednost hrane životinjskog porekla, tako da je veterinarska inspekcija na celoj teritoriji Republike Srbije, pojačala nadzor i kontrolu objekata koji su odobreni za skladištenje, proizvodnju i promet hrane, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Naročita pažnja se kako dalje kažu u toj instituciji usmerava na objekte brze hrane, restorane, trgovinske lance i prodajna mesta u kojima postoje odeljenja za prodaju mesa i mleka, javne gradske pijace odnosno hale za prodaju mlečnih proizvoda i proizvoda od mesa, jaja, ribe.
Svega nekoliko sati na visokim temperaturama dovoljno je da se iz jedne bakterije u hrani razvije njih dva miliona. U veoma kvarljive vrste hrane spadaju mleveno meso i proizvodi od njega, proizvodi od jaja, naročito majoneza i mlečni proizvodi.
Dešava se da inspektori zateknu u prometu hranu koja se ne čuva u adekvatnim uslovima već je izložena dejstvu povišenih temperatura i atmosferskim uticajima. U periodu sa visokim temperaturama hrana se mora čuvati na niskim temperaturama u takozvanom - hladnom lancu.
Inspektori preduzimaju mere u svim situacijama kada se konstatuju nepravilnosti bilo da se radi o propustima u održavanju higijene, nepravilnoj manipulaciji hranom ili neadekvatnom čuvanju. Zavisno od utvrđenih nepravilnosti kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede nalaže se otklanjanje nedostataka, zabranjuje se obavljanje delatnosti i stavljanje u promet neispravne hrane, povlačenje i uništavanje na licu mesta zatečene neispravne hrane,dok se protiv počinilaca prekršaja preduzimaju upravne radnje.
Najveća odstupanja i nepravilnosti uoče se u postupcima sa hranom u objektima namenjenim za skladištenje hrane životinjskog porekla i na tržnicama velikih gradova.
Lako kvarljive proizvode životinjskog porekla trebalo bi kupovati samo u objektima i prodajnim mestima gde se oni čuvaju u rashladnim uređajima, a obavezno treba proveriti datum proizvodnje i rok upotrebe. Sumnju u ispravnost hrane životinjskog porekla svaki građanin može postaviti već na osnovu promene boje, mirisa i gde je moguće ukusa.
U kućnim uslovima treba odvajati sirove namirnice od kuvane hrane jer se mikroorganizmi lako prenose. Hranu bi trebalo čuvati u rashladnim uređajima, obavezno dobro termički obraditi pre konzumacije, a u letnjem periodu ne preporučuje se držanje kuvane hrane duže od pet dana u frižideru.
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Bezbednost hrane Veterinarska inspekcija Hrana Mleveno meso Jaja Ministarstvo poljopivrede
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.