Pretraživanje tekstova
Prodaja je dobra, a od kada je pandemija virusa korona traže se sve vrste kozijeg sira, a najviše surutka koja ima cenu od 70 dinara. Mleko je 120 dinara, a sirevi se kreću od 600 pa do 1.500 dinara.
Poslednjih nekoliko godina na tržištu su sve traženiji proizvodi od kozijeg mleka. Tako je i danas, kaže Draginja Benežan iz Pavlovaca kod Rume, koja ima svoju farmu koza i mini mlekaru. Mleko i mlečne proizvode prodaje na kućnoj adresi, a sredom, petkom i subotom i na rumskoj pijaci. Takođe, njima snabdeva i zadruge i restorane. Prodaja je dobra, a od kada je pandemija virusa korona traže se sve vrste kozijeg sira, a najviše surutka koja ima cenu od 70 dinara. Mleko je 120 dinara, a sirevi se kreću od 600 pa do 1.500 dinara.
"Stalne mušterije najviše traže zreo sir, ili razne vrste trapista, dok oni koji pokušavaju da u ishranu uvrste kozije proizvode najčešće traže mladi sir i jogurt", kaže Benežan.
Dodaje da se cene nisu menjale nekoliko godina. Zbog godišnjih odmora potražnja za kozijim proizvodima je trenutno nešto lošija. Međutim, pored farme i mini mlekare, Benežan ima u planu i otvaranje restorana kako bi zaokrušila ceo proizvodni ciklus.
Više o ovome možete pogledati u prilogu TV Fruška Gora:
Autor
Više [+]
Glavni i odgovorni urednik televizije "Fruška gora", autor i voditelj poljoprivredne emisije "Zdrav domaćin".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿