Pretraživanje tekstova
Naša zemlja se sa susednom Makedonijom već 13. put u poslednjih sedam godina nalazi u sporu oko brašna, a pri tom na mesečnom nivou gubi 200.000 evra.
Srbija bi danas mogla da uvede kontramere makedonskim uvoznicima zbog spora oko brašna. Naime, naša zemlja se sa susednom Makedonijom već 13. put u poslednjih sedam godina nalazi u ovom sporu, a pri tom na mesečnom nivou gubi 200.000 evra. Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić podsetio je na to da su makedonske vlasti pre dve nedelje uvele mere i otežale izvoz brašna iz Srbije, prenosi sajt Vlade.
Vlasti u Makedoniji su odlučile da se brašno iz naše zemlje šalje u Makedoniju bez makedonskih markica, koje se dobijaju tek nakon fitosanitarnog pregleda. To, u praksi, može da potraje i ceo mesec. Kao razlog istakli su sprečavanje šverca, jer nisu mogli da kontrolišu distribuciju dela brašna direktno mali pekarama. Drugi razlog je tvrdnja da deo brašna sa markicama nalepljenim u Srbiji završava na Kosovu.
Ljajić je rekao da je Makedoncima predloženo da Srbija kontroliše markice u našoj zemlji, a oni na svojoj teritoriji, uz saradnju inspekcija koje bi razmenjivale informacije. Predlog nije prihvaćen, a nije bilo ni adekvatnog kontrapredloga.
"Imamo tri velika mlinara, koji imaju toliki uticaj na sve vlade u Makedoniji, da pritiskom izdejstvuju uvođenje ovakvih barijera, sve dok oni svoje brašno ne prodaju. Ukoliko u Skoplju ne pronađemo rešenje, počinjemo odmah sa primenom kontra mera, koje su spremne i najavljene svim resornim službama", rekao je ministar, a prenosi Srbija Danas.
Isti izvor navodi i podatak novosadskog udruženja Žitounija, prema kome je izvoz smanjen za 1.000 do 2.000 tona braša, a gubici su od 200.000 do 400.000 evra mesečno.
"Srpski proizvođači žita i brašna polako gube tržišta Makedonije i Kosova. Ukoliko pregovori ne uspeju, Srbija bi trebalo da uvede zabranu uvoza makedonskih vina, voća i povrća iz te zemlje, jer, ova zemlja svake godine na tri, četiri meseca, poremeti tržište Srbije različitim vancarinskim barijerama, a Srbija mora da prestane da se ponaša tako pomirljivo", istakao je Zdravko Šajatović.
Nakon najave kontramera, makedonski ministar poljoprivrede Ljupčo Nikolovski ponudio je rešenje da se markice na uvozna pakovanja brašna od jedan, dva i pet kilograma stavljaju u Srbiji, a na ona od 25 i 50 kilograma u Makedoniji, u skladu sa novim makedonskim pravilnikom. "Nastala situacija sa uvozom brašna neće izazvati nedostatak brašna na makedonskom tržištu i povećanje cena", rekao je Nikolovski, a prenosi N1.
Tagovi
Brašno Srbija Makedonija Spor Ljupčo Nikolovski Zdravko Šajatović Rasim Ljajić
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje. Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim pre... Više [+]
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje.
Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim presovanjem semena dobije se ulje svetle boje. Ne fermentira, odnosno ne može se užegnuti jer sadrži sezamin.
Ulje dobijeno toplim presovanjem slabijeg je kvaliteta, a služi za podmazivanje, izradu sapuna, parfema, hartije za kopiranje, za fiksiranje cvetnih mirisa. Čađ od sagorelog susamovog ulja upotrebljava se za izradu crne boje za crtanje i pisanje (tuša). Susamom se pre pečenja posipaju razne vrste peciva, što je karakteristično u novo doba.
Morfologija. Koren je vretenast i dopire 70 do110 cm u dubinu. Razgranat je i najveća masa razvija se do 30 cm, u sušnijim krajevima ponekad i do 50 cm. Najintenzivnije se razvija iza cvetanja i pre zrenja čaura. Stablo je uspravno, maljavo ili golo, visoko 40 do 100 cm, u preseku četvrtasto ili osmouglasto. Ima 2 do 4 ili 6 bočnih grana, koje izbijaju po celoj dužini ili pri osnovi stabla. Boje je zelene ili ljubičaste, a takve mogu biti i čaure. Listovi su naizmenični, otvorenozeleni do zatvorenozeleni, na dugoj peteljci, slabo nazubljeni ili jako usečene liske. Većinom su maljavi. Pri zrenju čaura listovi počinju žuteti i opadati od osnove ka vrhu stabla. Plod (čaura) i zvonasti izgled cveta susama su karakteristični. Cvet je zvonast, petodelan, beo, ružičast ili ljubičast. Cvetovi izbijaju po 1 do 3 u pazuhu lista. Cveta 35 do 50 dana. Susam je samooplodna ili stranooplodna biljka. Oplođuje se pomoću vetra i insektima.
Uslovi uspevanja. Susam je osetljiv na niske temperature. Uginjava od mraza na 0oC. Minimalna temperatura za klijanje je od 15o do 18oC. Niže temperature od 15oC temperature zaustavljaju rast i razvoj susama. Za period vegetacije koja traje 90 do 120 dana, treba mu oko 2500oC. Otporan je na sušu. Semenjača je tanka pa seme brzo bubri i klija ako u zemljištu ima dovoljno vlage i toplote. Klija za 24 sata, a niče za 4 do 5 dana, samo ako je zemljište dobro obrađeno i nezakorovljeno. Najbolje uspeva ako vlage ima od 70 do 80 % od poljskog vodnog kapaciteta zemljišta. Najveće zahteve prema vlazi ima u fazi cvetanja i u početku zrenja. Atmosferska suša ispod 15 % relativne vlažnosti vrlo je štetna za susam. Prevelika vlažnost u toku cvetanja izaziva bakteriozu.
Susamu najbolje odgovaraju strukturna zemljišta, odnosno aluvijalna, karbonatne smonice, černozem. Na vrlo lakim zemljištima kao što su peskuše daje vrlo slabe prinose. Nepodesna su i zaslanjena, teška, zbijena zemljišta, na kojima se lako stvara pokorica.
Biljka je kratkog dana i kratkog stadijuma jarovizacije. Rane forme susama nisu toliko osetljive na dužinu dana. Prva dva ovalna zatvorenozelena listića pojavljuju se 5 do 10 dana posle nicanja a zatim svakih 2 do 5 dana drugi parovi. Susam voli svetlost. Pupoljanje počinje 20 dana posle nicanja, a posle 20 do 25 dana javljaju se cvetovi. Cvetanje traje 35 do 50 dana. Listovi počinju opadati 60 dana od početka cvetanja, a tada dozrevaju i pucaju prve čaure.
Agrotehnika. Od stranih sorata mogu doći u obzir: Dolco, Rio, Palmento, Sadovo 1, Kubaniec 55, Taškent 122 i dr. Susam najbolje uspeva posle strnina i jednogodišnjih leguminoza. U jesen se ore na 20 do 25 cm. Prolećna obrada je detaljna na dubinu 8 do 10 cm. Za visoke prinose, susam zahteva 60 do 80 kg N, 80 do 100 kg P2O5 i 100 do 120 kg K2O. Đubrenje susama je prilikom dubokog oranja.
Setva se obavlja u drugoj polovini maja i završava se u drugoj polovini juna (druga setva), kada je zemljište zagrejano na dubini 10 cm od 15 do 18 CoC. Setva je sejalicama za kukuruz, međuredno 40 do 60 cm i u redu 10 cm, odnosno u gustini 200-250.000 biljaka/ha. Količina semena je 12 do 15 kg/ha. Dubina setve je 2 do 3 cm. Sa dva zalivanja (u početku stvaranja cvetnih pupoljaka i punog cvetanja) sa 300 do 400 m3 vode/ha, a potom izvođenja kultiviranja, može se dobiti prinos preko 1. t/ha semena.
Berba. Izvodi se kada su čaure mrke, najčešće u prvoj polovini septembra. Zbog osipanja semena iz čaura, najbolja je dvofazna berba, žetelicama i samovezačicama. Pokošene biljke u „snopovima“ se suše i u drugoj fazi vršu na prilagođenim vršalicama sa brojem obrtaja bubnja od 600 u minutu. Ovršeno seme se skladišti i čuva u džakovima sa vlagom 9 do 10 % ili se čuva u magacinima u sloju od 30 cm.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije