Pretraživanje tekstova
Ova vrsta paradajza se uzgaja na otvorenom, što znači da se ne može kontrolisati okruženje u kom raste.
Ljubitelji kečapa, pica sosa i drugih prerađevina mogli bi se suočiti s manjim količinama omiljenih proizvoda. Klimatske promene stoje na putu visokih prinosa.
U studiji objavljenoj u Nature Food predviđa se da će porast temperature smanjiti prinose industrijskog paradajza širom sveta, posebno sorti koje se koriste u proizvodnji kečapa. Globalna ponuda paradajza za preradu će se smanjiti za šest odsto do 2050. godine u odnosu na posmatrani period od 1990. do 2009. godine. Najviše će biti pogođeni italijanski uzgajivači i prerađivači.
Profesor na Univerzitetu Arhus i glavni autor David Kamanaro, istakao je da se paradajz za preradu uzgaja na otvorenom, što znači da ne možemo kontrolisati okruženje u kom raste. Zbog toga je izuzetno osetljiv na klimatske promene.
Dok je fokus naučnika na pšenici i pirinču, kao osnovnim namirnicama, ovo je prva studija koja se bavi globalnim pregledom uticaja klimatskih promena na ovom omiljenom povrću.
Njen koautor, Dev Nijogi kaže da se vrlo malo zna o tome kako će klimatske promene uticati na ovakve, specijalne useve. Ova namirnica ima neverovatan globalni otisak u hrani i važan je izvor hranljivih materija i sastojak u kuhinjama širom sveta.
Pri izradi ovog dokumenta je korišćeno pet različitih klimatskih modela koji informišu o tri različita scenarija. Fokus je bio na tri zemlje koje su vodeće u ovoj proizvodnji: SAD, posebno Kalifornija, Italija i Kina. One zajedno proizvode oko 65 odsto svetske prerade paradajza.
Svi dobijeni rezultati su pokazali da će u u narednih 30 do 40 godina doći do dramatične promene i pada prinosa za sve tri zemlje. Južna Kalifornija i Italija suočavaju se s nedostatkom vode, posebno Italija.
Ograničavaju upotrebu vode zbog suše - kazne idu i do 500 evra
Studija predviđa povećanje prinosa za severnu kinesku provinciju Gansu i komšijsku državu Mongoliju, ali je to samo delić trenutne proizvodnje u Italiji i Kaliforniji.
Rezultati studije trebalo bi da postanu jedan od elemenata u izradi procene ranjivosti, što bi moglo pomoći u određivanju istraživanja i realizacije strategija za budućnost.
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?