Pokvarena hrana ugrozi zdravlje svake desete osobe na planeti bar jednom godišnje, navodi Svetska zdravstvena organizacija (SZO). U Srbiji je prošle godine zabeležena 61 epidemija preneta hranom.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) od trovanja pokvarenom hranom godišnje izgubi život više od 400 hiljada ljudi.
U Evropi u jednoj godini oboli 23 miliona ljudi od trovanja hranom, navodi SZO. U toj organizaciji ističu da je taj broj mnogo veći, ali da ne mogu da kažu koliki tačno zbog toga što, nisu svi slučajevi prijavljeni lekaru.
Do stvaranja epidemija i nekad, nažalost, i smrtnih ishoda dolazi zato što u lancu ishrane svi pokušavaju da proguraju pokvarenu namirnicu potrošaču, piše Dojče vele. Kako se navodi u pisanju tog medija, problem nastaje na samom početku kada na primer prodavac voća i povrća pokuša da sa zdravim voćem i povrćem neprimetno proda i neki komad koji je već počeo da trune. Problem se širi kada trgovci, u cilju da prodaju proizvode na bilo koji način, sakriju istekle rokove trajanja. Tu su nepažnja i nemarnost u ugostiteljskim objektima gde se dešava da se iskoristi i hrana koja nije preporučljiva za jelo samo kako se to što je kupljeno ne bi bacilo.
U siromašnim zemljama pokvarena hrana predstavlja veliki problem jer se, upravo zbog nedostatka finansija i loše materijalne situacije, hrana koja nije zdrava i ispravna ne baca već se često koristi u ishrani.
Veliku opasnost, predstavlja pokvareno meso. Ono što tu stvara veliki problem jeste što se i takvo meso proda, po nižoj ceni svakako, jer je prodavcima najvažnije da profitiraju i ne budu na velikom gubitku. S obzirom na to da je i takvo meso, kao i svaki proizvod koji dođe do potrošača, moralo da prođe nadležna tela za nadzor hrane, važno je apelovati na vlade država da posebno obrate pažnju i uvedu rigoroznije kontrole hrane.
U Srbiji je kako je rečeno u Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" za Politiku zabeležena 61 epidemija preneta hranom. Salmonela je izazvala 54 epidemije, stafilokoka šest, a do jedne je došlo zbog bakterije iz roda kampilbakter.
Većinu epidemija izazvala su jaja i proizvodi koji sadrže tu namirnicu. "U najvećem broju epidemija izvor infekcije su bila jaja i proizvodi na bazi jaja, dok je meso bilo izvor infekcije u pet epidemija. Takođe, u jednoj su izvor infekcije bile kontaminirane šljive, dok u sedam epidemija nije mogao da se utvrdi izvor infekcije. Deset epidemija zabeleženo je u restoranima, kantinama i drugim ugostiteljskim objektima. Šest je prijavljeno u školskim i predškolskim ustanovama, dok su 45 bile porodične”, kažu u ovom Institutu.
Izvori
Tagovi
Autorka