Pretraživanje tekstova
Svake nedelje broj svinja koje su višak na britanskim farmama raste za 15.000 dok mesnoj industriji nedostaje oko 14.000 radnika.
Britansko nacionalno udruženje svinjara (NPA) obavestilo je da neke klanice rade 25 odsto ispod uobičajenih kapaciteta, piše BBC.
"Ako vlada uskoro ne učini nešto, na farmama će ostati višak zdravih svinja“, upozorila je izvršna direktorka ovog udruženja Zoi Dejvis .
Kako navode iz NPA-a, svake nedelje broj ovih životinja koje su višak na farmama raste za čak 15.000. Zbog nedostatka radnika u pogonima za preradu mesa nisu u mogućnosti da otkupe toliko životinja kao što bi inače, a to dovodi do gomilanja.
NPA smatra da se svinje u međuvremenu goje i rastu, a to ima ozbiljan uticaj na profitabilnost farmi. Takođe pojašnjavaju da dodatni troškovi zbog hrane i klanica za svinje sa prekomernom težinom znače poslovanje sa gubitkom.
Problem s viškovima tamo je prisutan otkako je ta zemlja napustila Evropsku uniju početkom ove godine.
"Sada nam je potreban pristup kvalifikovanoj radnoj snazi, ali i vlada koja će moći da nas snabde sredstvima za pronalaženje radnika", smatra Dejvis.
NPA, koja inače predstavlja 80 odsto britanskih proizvođača svinja kazala je kako su njeni članovi očajnički pokušali da regrutruju ljude.
"Povećale su se plate, ali veliki deo njih je otišao u svoje zemlje nakon Bregzita i ne uspevamo da popunimo ta radna mesta“, napomenula je Dejvis iz čijeg udruženja smatraju da će to rezultirati većim uvozom iz EU.
"Imamo ljude koji žele da dođu da rade iz drugih zemalja i to treba da im omogućimo", dodala je. Procenjuje se da do 80 odsto osoblja u fabrikama za preradu mesa nisu iz Velike Britanije.
Prošle nedelje, kako piše BBC, čelnici mesne industrije razgovarali sa vladom o mogućnosti povezivanja preduzeća sa kaznionicama radi popunjavanja radnih mesta, a uskoro kreće i obuka za zatvorenike za koje se nadaju da će na tim radnim mestima ostati i nakon odsluženja kazne.
Portparol Odeljenja za životnu sredinu, hranu i ruralne poslove (Defra) napomenuo je da vlada razume važnost sezonske radne snage kao i da je svesna izazova sa kojima se mesna industrija suočila poslednjih meseci zbog pandemije.
"Nastavićemo blisko da sarađujemo sa sektorom i pomno pratimo tržište prepoznajući pritiske sa kojima se trenutno suočava ta grana privrede", zaključio je.
Bregzit i Covid-19 već su izvršili ozbiljan pritisak na prehrambenu industriju koja se suočava sa nedostatkom berača. Fale i vozači kamiona radi čega je mlečni div "Arla" morao da smanji isporuku mleka u trgovine. I vlasnici supermarketa upozorili su da je važno da reše probleme sa radnom snagom pre božićnog perioda kada kupci pohrle u trgovine.
Udruženje nezavisnih dobavljača mesa objavila je da ima oko 14.000 slobodnih radnih mesta. Inače, ova zemlja broji oko pet miliona svinja, a 40 odsto svinjetine koja se tamo jede je domaćeg porekla dok se 15 do 20 odsto izvozi.
Tagovi
Velika Britanije Višak svinja Radna snaga Bregzit Izvoz Uvoz Pandemija
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.