Dok u radnjama zdrave hrane kupujemo godži bobice, čija semenke, spirulinu, Evropska unija štiti potrošače strogim standardima za deklarisanje i način upotrebe ovih proizvoda. Kakva je situacija u Srbiji?
Na putu ka Evropskoj uniji, Srbija će uz druge standarde, morati da se pridržava i Pravilnika o takozvanoj novoj hrani. Čija semenke, godži bobice, ulje korijandera, noni, arktičko ulje i drugi dodaci hrani odavno su sastojci raznih dijeta, a nutricionisti ih preporučuju kao magične dodatke ishrani.
Kako objašnjava prof. dr Ivan Stanković sa Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, član Evropskog tela za bezbednost hrane, a prenosi RTS, "nova hrana" se u EU nije koristila pre 15. maja 1997. godine, kada su usvojeni i prvi propisi o njoj. Stanković objašnjava da takva hrana mora biti bezbedna za upotrebu. Ona ne sme da dovede u zabludu potrošače, a ukoliko zamenjuje određene namirnice, ne sme biti nutritivno inferiorna u odnosu na tu namirnicu.
Prema Stankovićevim rečima, u našoj zemlji je u novembru usvojen Pravilnik o novoj hrani, usaglašen sa evropskom regulativom. On sadrži pozitivnu listu od 131 namirnice. To su neki novi sastojci, namirnice u izmenjenim oblicima kao što su nano čestice, nano materijali. Na tom spisku se nalaze neki novi izvori minerala i vitamina, neki novi šećeri poput D-tagatoza, zatim slatrimi (zamene za masti), ulja arktičkog krila, godži bobice, čija semenke i drugo.
Slično je i sa uljem iz semena korijandera, koje je odobreno kao nova hrana u Evropskoj uniji još 2011. godine, sa tačnom specifikacijom masnih kiselina koje ulaze u sastav ulja. Ono se može koristiti samo u dodacima ishrani i to u najvećoj dopuštenoj dozi od 600 miligrama dnevno.
Profesor Ivan Stanković naglašava da svaka namirnica i sastojak nove namirnice mora da dobije dozvolu Ministarstva zdravlja, koja se izdaje na osnovu stručnog mišljenja. On dodaje da svako ko želi da pusti u promet takvu hranu mora da vodi računa o tome da namirnica da bude usklađena sa pravilnikom, u granicama u kojoj je dozvoljena, a čistoća i kvalitet moraju da odgovaraju specifikacijama, napominući da će novu hranu kontrolisati sanitarna inspekcija.
U prodavnicama zdrave hrane može se kupiti različito egzotično voće, bobice, ulja, kojih do pre nekoliko decenija nije bilo na našem tržištu i jelovniku. Prodavac zdrave hrane Živko Grčić kaže da su kupci u poslednje vreme zainteresovaniji za proizvode koji nisu sa našeg podneblja. On dodaje da su prodavci dobro informisani jer kad dobiju određeni artikal, dobijaju i sažeto objašnjenje čemu je on namenjen, za šta je dobar, a za šta nije.
Nutricionistkinja Milka Raičević ukazuje na to da bi građani pre upotrebe nove hrane trebalo prvo da se posavetuju sa stručnjacima. Ona ističe da naročito treba voditi računa o količini, posebno o uljima koja treba pažljivo dozirati. Raičevićeva naglašava da je nekada pametnije ostati na našem maslinovom ulju, a za svako drugo ulje je potrebna konsultacija sa nutricionistom.
Izvori
Tagovi
Autor