Snežana Parađenović iz Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin tvrdi da pšenica krajem januara izgleda onako kako bi trebalo da izgleda u novembru. Intenzitet bokorenja je smanjen, a pšenica se trenutno nalazi u fazi 1-3 lista.
Pšenica je jesenas u Srbiji zasejana na površini od oko 600 hiljada hektara. Međutim, zbog dugotrajne suše u poslednjih nekoliko meseci 2018. godine, kako prenosi RTS, pšenica je u optimalnom roku iznikla tek na 20-ak odsto površina. Stručnjaci zbog toga ove sezone očekuju 30% manji prinos pšenice nego lane. Sneg je, bar za pšenicu, stigao u pravom trenutku. Usevi su pokriveni snegom pa nema opasnosti od izrmzavanja. Ipak, ratari imaju mnogo razloga za brigu i ove godine.
Prema rečima Snežane Parađenović iz Poljoprivredne stručne službe Zrenjanin, pšenica krajem januara izgleda onako kako bi trebalo da izgleda u novembru. Ona naglašava da je intenzitet bokorenja smanjen, dok na vrlo malom broju parcela imamo bokorenje. Pšenica se trenutno nalazi u fazi 1-3 lista, što je jako malo.
Sa rastom temperatura pšenica će početi intenzivnije da raste i da se razvija, ali već sada se može očekivati smanjenje prinosa od 30%. Parađenovićeva napominje da se očekuje kašnjenje vegetacije, to jest da će se u narednom periodu sve odvijati sporije. Početak februara je optimalni rok za prvu prihranu pšenice. Ipak, upravo zbog kašnjenja vegetacije, ratarima se savetuje da sačekaju sa prihranom biljaka.
Snežana Parađenović kaže da bi u svakom slučaju proizvođači trebali da se konsultuju sa stručnjacima za oblast ratarstva, a zemljište treba da se analizira da bi se utvrdio sadržaj azota koji je dostupan biljkama. Pšenica će imati snage da akumulira ta hraniva iz zemljišta jer je korenov sistem dobro razvijen, ali zbog kasnije vegetacije i eventualnog presejavanja i svih kasnijih problema, sa prihranom treba sačekati.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor