Evo kako treba da se odradi ranoprolećna nega livada i pašnjaka

Pošto se radi o travama i kombinaciji trava i leptirnjača (leguminoza), preduzimaju se mere na livadama i pašnjacima, gde treba obaviti prihranu, drljanje i izuzetno valjanje. Livade i pašnjake treba đubriti nakon topljenja snega, delimičnog prosušivanja zemljišta ili sa porastom temperatura u ranoprolećnom periodu ili na početku kretanja vegetacije.

Azotna đubriva najbolje je primeniti na livadama i pašnjacima na samom početku vegetacije, jer je u to vreme zemljište još uvek dobro snabdeveno vlagom, a prolećne padavine unose i jednolično raspoređuju azot u područje korenovog sistema trava.

Važno je vreme đubrenja azotom

Vreme đubrenja azotom (N) je veoma važno. Što je đubrenje kasnije u odnosu na početak vegetacije, to će se slabije azot iskoristiti. Zato, livadama i pašnjacima dodajemo azot 40 do 50 kg po hektaru u periodu februar - mart.

Kalijum i fosfor se daju travnjacima (livadama i pašnjacima) u količini po 80 do 100 kg po hektaru kod redovnog đubrenja, a može se dati travnjacima u jesen, ali ukoliko je izostala jesenja primena daju se na početku kretanja vegetacije ili u rano proleće.

Ovim đubrenjem na početku vegetacije ili ranoprolećnim đubrenjem se potrebe livada i pašnjaka za NPK podmiruju đubrenjem sa 300 - 400 kg/ha NPK 10 : 30 : 20, 7 : 20 : 30, još bolje 8 : 26 : 26 i 100 - 150 kg/ha KAN-a (nitromonkala).

Korist drljanja

Drljanje je neizostavna agrotehnička mera na travnjaku kojom se provetrava površinski sloj zemljišta livada i pašnjaka, čime dodata đubriva prodiru u zemljište lakše, brže i ravnomernije, povećava se bokorenje trava, sprečava razvoj plesni i mahovina. Drljanjem se poravnjavaju krtičnjaci, mravinjaci, ostaci balege, te ostale neravnine i podstiče regeneracija dobrih vrsta trava i leguminoza.

Drljanje treba obaviti lakšim drljačama, a ne teškim sa dužim i oštrim zupcima (klinovima), jer bi oni počupali biljke, posebno trave sa plitkim korenovim sistemom. Međutim, drljanje ne valja obavljati po vlažnom i posebno suvom zemljištu. Inače, optimalna brzina drljanja klinastom drljačom je 8 do 10 km na sat.

Na mladim jednogodišnjim travnjacima, ako je došlo do podizanja korenova sa "krunicama" (busenja) trava zbog zamrzavanja i odmrzavanja zemljišta, potrebno je obaviti valjanje da bi se ponovo uspostavio prisniji kontakt korenovog sistema i zemljišta, odnosno ako se desilo da su mlade biljke u zimskom periodu, zbog golomrazica, izvučene. Inače, valjanje travnjaka može biti i štetno na teškim, zbijenim i vlažnim zemljištima, pa se za njih uopšte ne preporučuje. Brzina rada valjka je 5 do 6 km na sat.

Dodajte agroklub.rs u omiljeni Google izvor