Pretraživanje tekstova
Izvoz poljoprivrednih proizvoda već neko vreme nadmašuje izvoz oružja, podaci su koji stižu iz Rusije.
U Rusiji procenjuju da bi ovogodišnja proizvodnja poljoprivrednih proizvoda mogla dostići rekord od 133 miliona tona i da bi ova zemlja mogla da postane najveći svetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. Podaci Federalne carinske službe Rusije svedoče kako je u januaru ove godine ruski izvoz ovih roba porastao za 41,9% u odnosu na isto razdoblje 2016.
Kako kaže Ivan Rubanov, direktor analitičke grupe Vladinog odbora za poljoprivredu, Rusija je sada glavni svetski izvoznik pšenice i raži i među najvećim je izvoznicima ječma, zobi i drugih žitarica.
"Naš izvoz poljoprivrednih proizvoda već neko vreme nadmašuje izvoz oružja", rekao je Rubanov. Rusija je rekordne 2014. godine izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od 19 milijardi dolara i uprkos prošlim kriznim godinama, tvrde ruski poljoprivredni stručnjaci, izvoz poljoprivredne robe je veći nego izvoz ruskog oružja i vojne tehnike. Izvoz poljoprivrednih proizvoda je u porastu, zato što domaće tržište nema potrebu za viškom proizvoda, objašnjava Rubanov i dodaje kako bi "ove godine izvoz poljoprivrednih proizvoda mogao dostići 40 miliona tona, a to je novi rekord".
Dva su činioca, kažu, koji osiguravaju rusku konkurentsku sposobnost na svetskom tržištu.
"To su zalihe hranjive materije u zemlji i jeftina radna snaga, na šta zapravo nismo ponosni. Ipak, ovi faktori nisu bili dovoljni da zadovoljimo potražnju. Tek smo 2014. godine sa devalvacijom rublja dobili dodatnu podršku", pojašnjava Arkadij Zločevski, predsednik Saveza proizvođača žitarica Rusije.
Prošle godine su ruski proizvođači planirali da izvezu 42,5 miliona tona žitarica, ali izvezeno je 37 miliona tona pa je tih pet miliona tona na domaćem tržištu uticalo na cenu. Proizvođači žitarica traže od države da pronađe nova tržišta ili da zameni postojeća, kako bi i sav višak mogli izvesti, posebno što opet blago raste cena pšenice na svetskom tržištu.
Prema podacima Svetske banke, cena pšenice je pala sa 284,9 dolara za tonu 2014. do 166,6 dolara za tonu 2016. Ove godine cena je nešto skočila i dosegla je 202,5 dolara u avgustu.
Foto: kirahoffmann / Pixabay
Autor
Više [+]
Miroslav je dugogodišnji novinar i poznavalac agrara, a najdraža tema su mu protesti :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.