Pretraživanje tekstova
Okvašivač nema fungicidno, herbicidno niti insekticidno delovanje, ali uz primenu preparata sa ovim dejstvima, pospešuje njihovu aplikaciju i aktivnost. U tekstu saznajte kako.
Iako je uloga okvašivača u zaštiti bilja dobro poznata, njegova primena u praksi nije mnogo zastupljena kod pojedinih poljoprivrednih proizvođača. Zato želimo ovim tekstom da obnovimo gradivo i podsetimo na njegov značaj, ali i da ukažemo na prednosti primene.
Okvašivač je sredstvo koje nema insekticidno, fungicidno niti herbicidno delovanje, ali uz upotrebu preparata sa navedenim dejstvima pospešuje njihovu aplikaciju i aktivnost. U zaštiti bilja svrstava se u pomoćne preparate čija upotreba dovodi do bolje iskorišćenosti samog pesticida. Ova sredstva produžavaju efektivni vek folijarno apliciranih pesticida i đubriva, istovremeno štiteći biljke od ispiranja, kao i mogućih gubitaka prilikom kiše. Takođe je njegova primena poželjna prilikom navodnjavanja, a štititi i od isparavanja i fizičke abrazije. Iz tog razloga, prilikom folijarne primene zaštitnih sredstava, preporučuje se upotreba prskalice sitnijih dizni da bi se aplikacija odvijala u vidu magle ili orošavanja.
Osnovna uloga ovog sredstva ili "lepila", kako se popularno naziva u narodu, je da se primenjeni preparati što duže zadrže na listu, te da im se produži dejstvo, ali i da im učunkovitost bude veća.
Postoje određeni usevi kod kojih je primena okvašivača neizostavna, a reč je o onom povrću koje ima voštanu prevlaku kao što su: repe, luk, kupus i ostale kupusnjače, jer bi u suprotnom pesticid brzo skliznuo sa takvog lista. Zatim, obavezna je upotreba ovog sredstva kod folijarnih herbicida, osim kod onih sredstava koja već u sebi sadrže okvašivač kao što je na primer herbicid Laudis.
Takođe, neophodna je njegova upotreba kod suzbijanja pepelnice na jabuci, zatim kod tretiranja biljaka sa izraženim dlakavim listovima, kod suzbijanja insekata u fazi larve koje formiraju paučinaste zaperke, kao i pri suzbijanju insekata sa hitinskim omotačem, te kod uništavanja grinja, kruškine buve na voću i brojni drugi benefiti.
Na tržištu postoji veliki broj okvašivača, ali većina njih nisu univerzalni. Pojedini su registrovani samo za kombinovanu upotrebu, sa herbicidima i na ovo posebno treba obratiti pažnju, jer se pri odabiru sredstava često prave i greške.
Autorka
Više [+]
Dipl.ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?