Uz maksimum ukupne svetske proizvodnje žitarica - najveća je potražnja za kukuruzom!
S malim promenama u odnosu na predhodni mesec, ukupna svetska proizvodnja žitarica u 2016/17 i dalje je na istom nivou. Predviđeni rekord žetve kukuruza mogao bi biti veći za četiri petine u odnosu na prošlogodišnji rast, a uz povećan rod pšenice dostiže se i novi maksimum ukupne svetske proizvodnje žitarica.
Prema procenama očekuje se da će potrošnja žitarica premašiti dve milijarde tona, prvenstveno zbog porsta proizvodnje stočne hrane. S obzirom na velike zalihe, najveći deo potrošnje žitarica u pripremi stočne hrane, dodatnih 34 miliona tona, odnosiće se na kukuruz, povećanje za 29 miliona tona.
Cene ostalih žitarica moraće ostati konkuretne da bi zadovoljile zahteve potražnje na tržištu, posebno zbog dostupnih velikih količina ovogodišnjeg roda pšenice niskog i srednjeg kvaliteta. Na kraju sezone 2016/17 očekuje se i četvro povećanje zaliha i to za 20 miliona tona to je ukupno 492 miliona tona. Kod najvećih izvoznika očekuje se povećanje zaliha za 17 miliona tona to jest zalihe će biti na nivou 163 miliona tona što je najviše u poslednjih sedam godina.
Procene su i da će ovogodišnja svetska trgovina žitaricama u obimu 333 miliona tona biti druga po veličini, odmah iza prošlogodišnje. Povećane su i procene trgovanja pšenicom što je u skladu s prošlogodišnjim planom, dok bi trgovina ostalim žitaricama krupnog zrna mogla biti smanjena zbog očekivanog smanjenja uvoza sirka i ječma u Kini. Smanjen uvoz u Kinu je odraz državnih mera koje stimulišu korišćenje lokalnih alternativa.
Pod pretpostavkom da najveći proizvođači ostvare rekordni rod u sezoni 2016/17, svetska proizvodnja soje procenjena je na rekordnih 329 miliona tona, odnosno 14 miliona tona više nego prošle godine, prvenstveno zbog povećanja zasejanih površina i povećane produktivnosti. Usprkos usporavanju povećanja potražnje za sojinim proizvodima, potrošnja bi opet mogla porasti za tri odsto što bi dovelo do novog rekorda, ali bi krajnje zalihe ipak mogle biti smanjene drugu godinu za redom.
Predviđa se da će kod najvećih izvoznika doći do neznatnog povećanja krajnjih zaliha prvenstveno zahvaljujući akumulaciji u SAD-u.
Obim svetske trgovine mogao bi biti najveći do sada, uglavnom zbog velikih isporuka u Aziju, što sa SAD-om i Brazilom iznosi 80 odsto svih prometnih tokova. Za razliku od soje kod uljane repice očekuje se pad proizvodnje na svetskom nivou drugu godinu zaredom. Prošlogodišnje svetske zalihe od 4,8 miliona tona mogle bi se u sezoni 2016/2017 smanjiti za oko jednu petinu navedenog iznosa.
Procene svetske proizvodnje pirniča u ovom delu sezone su privremene. Pod pretpostavkom istih vremenskih uslova koji su bili povoljni za proizvođače u Aziji uključujući i Indiju, proizvodnja bi se mogla povećati za dva odsto, odnosno na 482 miliona tona.
Takođe, zbog povećanog zahteva za hranom porasla je potrošnja, ali će procene rekordne proizvodnje ipak dovesti do marginalnog povećanja svetskih zaliha na nivo od 114 miliona tona. Ukupno se ipak predviđa pad zaliha kod najvećih izvoznika i to na najniži nivo u zadnjih devet godina. Razlog tome u velikoj meri leži u padu zaliha na Tajlandu, gde se Vlada i dalje rešava državnih rezervi po konkurentnim cenama. Procena trgovine kreće se na oko 40 milioma tona, što je nešto niže u odnosu na prošlu godinu prvenstveno zbog povećanih količina dostupnih pojedinim kupcima, pogotovo u Aziji.
Izvor: IGC septembar 2016., obrada: TISUP, Foto: bigstockphoto.com, simazoran
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka