Marko Makarević: "Seme voli tvrdu posteljicu i mekan pokrivač"

Na poljima u hrvatskom Gradištu u punom je jeku priprema zemljišta za setvu jarih kultura, a mnogi ratari je već i obavljaju. Poljoprivrednik Marko Makarević pokazao je kako izgleda završna faza obrade zemljišta i na što je ključno paziti pre ulaska sejalice u njivu.

Kako objašnjava, ceo proces započinje još u jesen, a proleće donosi završne zahvate.

"Osnovni koraci su da prvo u jesen obavim oranje. Ako uslovi dozvoljavaju, u trećem mesecu zatvaram zimsku brazdu, a sada pre setve ide finalni prohod i priprema zemljišta", kaže Makarević.

Vremenski uslovi odlučuju tempo radova

Ove godine uslovi su, ističe, bili promenljivi, ali na kraju dovoljno dobri za kvalitetnu pripremu zemljišta.

"Sezona je bila pogodna što se tiče meseca marta, imali smo suv period i bilo je povoljno za zatvaranje zimske brazde. Tako se čuva vlaga, odnosno sprečava njeno isparavanje", objašnjava.

Makarević upozorava da je jedna od najčešćih i najskupljih grešaka rad u nepovoljnim uslovima.

Navigacija na Ursusu iz 1977.: Evo kako je Marko to izveo

"Najveća greška je rad kada je zemlja previše mokra. Na površinu se izvlači vlažna zemlja, dolazi do zbijanja, pa se kasnije sve stvrdne i treba mnogo više rada da se popravi", ističe.

Takve greške mogu rezultirati dodatnim agrotehničkim zahvatima i smanjenjem kvaliteta setvenog sloja.

Kvalitetan priključak važniji od snažnog traktora?

Tokom rada na polju, Makarević je pokazao i podešavanje setvospremača i naglasio važnost pravilne pripreme mašina.

"Po mom iskustvu, bolje je imati kvalitetniji priključak nego snažniji traktor. Naravno, ponekad priključak traži i jači traktor, ali nije nužno imati najnoviji", kaže.

Posebno naglašava pravilnu dubinu pripreme. "Za kukuruz, suncokret i soju dovoljno je pet do sedam centimetara setvenog sloja. Seme ne treba previše zatrpavati", objašnjava.

Jedno od osnovnih pravila, kaže Makarević, jednostavno je, ali izuzetno važno. "Seme voli tvrdu posteljicu i mekan pokrivač", kaže, dodajući da je cilj da seme legne na čvrsto zemljište, a da ga odozgo prekriva rastresit sloj zemlje.

Kako prepoznati loše uslove na njivi?

Jednostavan test može otkriti da li je zemlja spremna za obradu. "Ako se od zemlje mogu praviti gruve kao od snega, to znači da je premokro", upozorava.

Iako rokovi često pritiskaju, savetuje oprez. "Idealno se nikad ne može dočekati, ali bolje je malo pričekati nego napraviti štetu", dodaje.

Govoreći o obradi zemljišta, Makarević ističe da brzina rada može imati uticaj na kvalitet. "U većini slučajeva veća brzina daje bolje mrvljenje grudvi, ali samo ako su uslovi i oprema odgovarajući", kaže.

"Bitno je da seme ima dobre uslove od samog početka, jer to kasnije određuje prinos", zaključuje Makarević.