Pretraživanje tekstova
U sadašnjem i budućem vremenu stavlja se veliki akcenat na obnovljive izvore energije, a ova energetska trska bi vrlo brzo mogla dobiti na značaju.
Kineska trska je brzorastuća, zimootporna, listopadna žbunasta trava. Pripada vrsti Miskantus (sinensis) giganteus, a poreklom je iz Azije. Dostiže visinu do 4 metra. Poseduje veoma visoku energetsku vrednost i zbog toga je odličan snabdevač biomasom, građevinskim i ogrevnim materijalom.
Ne zahteva puno đubrenja niti upotrebe hemikalija, herbcida i pesticida pa nalazi sve veću primenu u mnogim evropskim zemljama (Nemačka i Danska), najviše u seoskim domaćinstvima koji je sade kako bi im pomogla kod pročišćavanja otpadnih voda, ali i "pretvarala" neplodna zemljišta u plodna. Naime, za ovu višegodišnju biljku karakteristično je da dobro vezuje površinski sloj u kome se mogu pronaći sitne raspršene čestice. Istraživanja su pokazala i da je ovo jedna od biljaka koje, ukoliko se gaje niz godina, dovode do smanjenja sadržaja štetnih metala, što je veoma važno za zemljišta koja se pripremaju za poljoprivrednu obradu zbog setve nekih drugih kultura. Osim toga, miskantus povoljno utiče na ekosistem svojom biomasom, ali i intenzivnom fotosintezom. Miskantus emituje 7,5 puta manju količinu CO2 po kWh proizvedene struje u poređenju sa ugljem. Toplotna vrednost slame miskantusa je oko 17 MJ/kg.
Pre zasnivanja zasada obrada zemljišta izvodi se samo jednom. U jesen se površina zemljišta na kojoj će biti zasađen miskantus prska odgovarajućim herbicidom (npr. Glifosat) da bi se suzbili višegodišnji korovi. Oranje se obavlja na dubini od 30 cm. Na lakim zemljištima, peskovitim, za zasnivanje zasada miskantusa preporučuje se oranje u rano proleće. Tokom zime zemljište izmrzava pa je u proleće moguće njegovo fino usitnjavanje. Pre same sadnje veoma je važno da se na vreme i kvalitetno obavi tanjiranje i drljanje zemljišta jer se tako obezbeđuje duboko ukorenjavanje, ali i efikasnost bilo kog rezidualnog herbicida primenjenog posle sadnje.
Sadnja se obavlja u periodu april-maj, a vrši se iz rizoma biljke. Preporuka je da se sadi na vodoprovodljivom poljoprivrednom zemljištu koje omogućava i dobro puštanje korenja. Sadnja se izvodi korištenjem sadilice za krompir. Može se saditi u zemljištima niže kategorije kao npr. jalovišta, sanirane deponije otpada i slično pa se na taj način mogu staviti u funkciju nepoljoprivredna zemljišta. Optimalnom gustinom sadnje smatra se jedan do dva rizoma po m2. Sadnja se obavlja na dubini 5-10 cm.
Vek eksploatacije ove visokoenergetske biljke je 20 godina, ali je za postizanje maksimalnih pronosa potrebno 3-6 godina. U drugoj godini prinosi mogu dostići 6-10 t/ha, a već treće godine očekuje se prinos od 12-17 t/ha pa i više.
Foto: depositphotos.com; emjaysmith
Tagovi
Biomasa Otpadne vode Pročišćavanje voda Neplodno zemljište Đubrenje Kineska trska Miskantus Energetska vrednost Obrada zemljišta Sadilice za krompir
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.