Izvozne cene ruske mlinske pšenice i dalje su u padu, dok je cena hlebnog zrna na tržištu u toj zemlji stabilna. Žetva uljarica u Ukrajini je pri kraju, a prinosi suncokreta i soje su malo veći od prošlogodišnjih. Kada je o kukuruzu reč, zabeležen je blagi pad prinosa u Belorusiji, ali i rast izvoza te žitarice u Rumuniji.
Izvozne cene ruske mlinske pšenice prošlu nedelju su zatvorile sa cenovnim padom, koji je u proseku iznosio dolar po metričkoj toni. Cena pšenice sa 12,5% proteina iznosila je 192-193 dolara po toni, dok se pšenica sa 11,5% proteina prodavala po ceni od 186-188$/t.
Cene ruske pšenice su pod stalnim pritiskom situacije na svetskom tržištu, ali na njih donekle utiče i slabe potražnja od uvoznika. S druge strane, zbog dovoljnih zaliha pšenice ovogodišnjeg roda, cene pšenice na domaćem ruskom tržištu nisu se menjale i bile su stabilne u većini regiona.
Međutim, da interesovanja za pšenicu iz Rusije ima, pokazuje i podatak da je protekle sedmice Egipat putem tendera kupio 120 hiljada tona ruske mlinske pšenice po prosečnoj ceni od 210 dolara po toni. Da cena te žitarice na svetskom tržištu pada svedoči i informacija da je pre samo oko 20 dana Egipat kupio 230 hiljada tona ruske pšenice i za nju je platio 213$/t.
Žetva uljarica u Ukrajini ulazi u završnu fazu. Suncokret je požnjeven sa 5.860 terahektara (98% planiranih površina), pri čemu je sakupljeno 11.725 hiljada tona te uljarice i prosečan prinos od dve tone po hektaru. To je za 11,5% više u odnosu na isti period lane. S druge strane, ukrajinski farmeri su požnjeli soju sa površine od 1.838 terahektara. Uskladišteno je 3.520 hiljada tona te uljarice i ostvaren prinos od 1,92t/ha.
Prema aktuelnim podacima beloruskog Ministarstva poljoprivrede, kukuruz je obran sa 96,5 terahektara, a ostvaren je prosečan prinos od osam tona po hektaru. Žetva zaostaje za prošlogodišnjom, a o tome svedoče podaci da je u istom periodu lane ta žitarica skinuta sa 106,5 terahektara a prinos je bio 8,37t/ha. Osim kukuruza, ratari u Belorusiji nastavljaju i vađenje šećerne repe, kao i branje kasnog povrća. Žetva silažnog kukuruza je takođe pri kraju. Posao otežavaju vremenski uslovi, jer česte padavine ometaju radove u poljima, a vreme usporava i rast ozimih kultura.
Od početka sezone 2016/17, izvoz kukuruza iz Rumunije iznosio je 3,375 miliona tona. To je za 9% više nego u istom periodu 2016. godine, izveštava UkrAgroConsult. Međutim, ovo je odličan rezultat ako se uzme u obzir da je u avgustu ta zemlja izvezla samo 30 hiljada tona kukuruza, što je niže u odnosu na prethodne dve sezone i gotovo 2,5 puta niže od petogodišnjeg proseka za taj mesec - 80 hiljada metričkih tona. Glavni kupac bio je Egipat, a za njim slede Turska, Francuska, Liban i Portugalija, dok su s druge strane Španija, Holandija i Italija naglo smanjile količinu uvoza.
Foto: Heather Durnin / Flickr
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor