Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Analiza zemljišta
  • 12.04.2019. 10:00

Natalija Kurjak: Analiza zemljišta nikad nije skupa

Kako je analiza zemljišta na 300 hektara poljoprivredniku "u džepu" ostavila 26.000 evra?

Foto: Victoria Logistic
  • 1.445
  • 73
  • 0

Kada je reč o analizi zemljišta ove godine se poljoprivrednici neće puno ovajditi od države. Samo su pojedine opštine odlučile da deo novca od zakupa preusmere u besplatnu analizu zemljišta.

U Vojvodini besplatna analiza privatnih parcela ukinuta je 2013. godine. Danas poljoprivredne stručne službe analiziraju pojedine parcele u državnom vlasništvu što finansira Sekretarijat za poljoprivredu.

Znajući mentalitet našeg poljoprivrednika, uglavnom ako analiza nije besplatna on je neće ni sprovoditi. Bar najveći deo proizvođača hrane.

Analiza zemljišta: Temelj ratarstva, povrtarstva i voćarstva 

Na osnovnim studijama pre četvrt veka gotovo da nije bilo stručnog predmeta na kom profesori nisu naglašavali važnost analize zemljišta. Danas u agrarnoj javnosti još se raspravlja da li nam je ova mera potrebna. Kroz razgovor sa direktorkom marketinga u Victoria logistici Natalijom Kurjak dolazimo do spoznaje da se analiza zemljišta uvek isplati ma koliko ona koštala.

Šta analiza zemljišta donosi poljoprivredniku? 

Današnji poljoprivrednici bez obzira što govore da prate tehnologiju i imaju najsavremeniju mehanizaciju često zaboravljaju - temelj. Temelj je, bez obzira da li govorimo o ratarstvu, povrtarstvu ili voćarstvu - analiza zemljišta. Ona će poljoprivredniku reći čime raspolaže i šta može od date njive da očekuje. Koju biljnu vrstu treba da seje ili sadi, kako će da je hrani, a ujedno i kako će primeniti pojedine preparate za zaštitu bilja. Bez analize zemljišta i tradicionalnim pristupom poljoprivrednici doslovce raubuju zemljište koje je neobnovljivi resurs. A onda, kada se na kraju dođe do lošeg prinosa optužuju se proizvođači semena ili pesticida.

Kakvi su primeri na terenu ?

Evo jednog iz prošle godine. Proizvođač je imao problema u proizvodnji kukuruza, krompira i paradajza. Sva tri useva su zaostajala u porastu. Kada su biljke dostigle određenu visinu, jednostavno su se - sušile. Analizom je utvrđeno da uzroci nisu patogeni. Kada smo, napokon, ubedili proizvođača da uradi analizu zemljišta, utvrdili smo da u tom zemljištu ima 178 miligrama fosfora na 100 grama zemljišta i 40 mg kalijuma. Azot je bio u granicama normale i nije uticao da se ovi simptomi na biljkama pojavljuju.

Ako kažemo da je maksimalna količina fosfora na 100 grama zemljišta 30 miligrama zaključićemo da je u zemljištu tog elementa bilo čak šest puta više. Taj višak fosfora je uticao na blokiranje gvožđa. Nedostatak gvožđa je uticao na slabije usvajanje kalijuma. To je uticalo na loš odnos ovog elementa sa magnezijumom. I tako dalje. Tih elemenata u prirodi ima dovoljno ali ih mi često blokiramo nepravilnim đubrenjem. 

Šta se tačno utvrđuje hemijskom analizom zemljišta?

Prvo se utvrđuje reakcija zemljišta. Na osnovu nje utvrđujemo kakva ćemo đubriva da koristimo. Zatim utvrđujemo sadržaj fosfora, kalijuma i azota. Zatim kalcijum-karbonata i ukupnog azota. Naravno, kao kruna, sadržaj humusa. Ovo je kompletna krvna slika našeg zemljišta. Važno je da se ove analize rade u akreditovanim laboratorijama.

Bez analize zemljišta i tradicionalnim pristupom poljoprivrednici doslovce raubuju zemljište (Foto: Victoria Logistic)

Na parcelama od pet do 10 hektara do 30 uzoraka 

Kako se pravilno uzima uzorak?

Ako pričamo o parcelama od pet do 10 hektara namenjenim ratarstvu na dubini od 0 do 30 cm trebalo bi da uzmete 25-30 uzoraka. Potom napravite prosečan uzorak 1 do 1,5 kilograma. Vi imate njive koje nisu idealne. Po obliku, sadržaju i kvalitetu. Kada imamo njivu koja nije homogena, moramo je podeliti na potparcele. Prosečan uzorak radimo za svaku potparcelu.  

Kako uzorke uzimate vi u Victoria logistici?

Naše vozilo je snabdeveno GPS uređajem. Pre početka uzimanja uzoraka, uzmemo koordinate kompletne parcele, da bismo na kraju napravili mapu date njive. Kada se mapa uradi mi ćemo utvrditi da li moramo da radimo potparcelaciju. Što je uzorak manji, on je precizniji.  Kada mi sada pričamo o tih 10 hektara to je 100.000m2. Ako pričamo o dubini do 30cm, 1,5 kilogram uzorka treba da reprezentuje količinu od 19,5 miliona kilograma zemljišta koje se nalazi na toj dubini. Vi dobijete i preporuke biljnih vrsta koje bi trebalo da sejete za 4-5 godina. Pošto imamo GPS nakon tog perioda mi ćemo ponovo sa istog mesta uzeti uzorak a proizvođači će znati kako su gazdovali njivom. Naš uređaj je kompatibilan sa ostalim uređajima koji se koriste u preciznoj poljoprivredi. 

Navedite nam konkretan primer uštede do koje se stiglo analizom zemljišta?

Pre 10 godina smo ubedili partnera da uradimo analizu zemljišta, a da ćemo eventualne gubitke od projektovanog prinosa mi pokriti. Reč je o 300 hektara pod pšenicom. Analizom zemljišta je utvrđeno da je u zemljištu bilo dovoljno i fosfora i kalijuma. Na svih tih 300 hektara. Dakle, u jesen nije bilo potrebno primeniti NPK hranivo, a oni su hteli da primene 300 kg đubriva 15:15:15 i u proleće da bude primenjeno 150 kilograma azota.

Imali su dobar pH pa je mogla da se koristi i UREA. Analizom smo mi njima preporučili samo 100 kg UREE u jesen. U proleće smo N-min analizom, kada smo utvrdili sadržaj azota na 0-30, 30-60 i 60-90 cm, preporučili primenu samo 150 kg KAN-a po hektaru. Prosečan prinos na 300 ha je bio 5,9 t po hektaru. Od plana prinos je bio niži za samo 100 kilograma. Ali imali smo ogromne direktne uštede. Nije bilo primenjeno 300 NPK đubriva na parceli od 300 hektara što je 90 tona đubriva. Ako bi govorili od današnjoj ceni đubriva to je 26.000 evra. Indirektna korist je, takođe, značajna.

Transport, korišćenje radnika, mehanizacije, goriva, lagerovanja. Uz to nismo morali bespotrebno da sabijamo zemljište mehanizacijom. Sama analiza, pre svega humusa, pokazala je potrebnu dozu herbicida kojima smo kasnije suzbijali korove. Taj proizvođač nikada više nije proizvodio bez analize zemljišta. Ona mu je temelj uspešne proizvodnje.

Cene analize zemljišta od 1.900 do 2.200 dinara 

U Vojvodini zemljište analizira Laboratorija za zemljište i agroekologiju Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu i poljoprivredne stručne službe kojih je u pokrajini 12. Kada je o cenama reč, uglavnom je odgovor da one zavise od broja uzoraka. Nezvanično one su u rasponu od 1.900 pa do više od 2.000 dinara.

Iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo su nam odgovorili da u okviru kontrole plodnosti zemjišta rade reakciju zemljišta u rastvora sa vodom i sa KCl, sadržaj CaCO3, humusa, ukupnog azota i lakopristupačnih fosfora i kalijuma. Kod njih je cena ovih analiza 2.200 din + PDV. Cena može biti i niža ako urade veći broj uzoraka.


Tagovi

Analiza zemljišta Victoria logistic Voćarstvo Povrtarstvo Ratarstvo Natalija Kurjak


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."