Pretraživanje tekstova
U Konstanci smo u silosima imali 450.000 tona kapaciteta za srpsku robu. Međutim, sad Ukrajinci su sa Rumunima, na dobar deo tih silosa stavili šapu.
Prema poslednjem izveštaju sa Produktne berze, cena pšenice, polako ali sigurno ulazi u petu deseticu i samim tim postavlja novi cenovni maksimum. Ponderisana cena iznosi 40,80 din/kg bez PDV-a, što je rast od 1,54 odsto, u odnosu na nedelju ranije. Oko 620.000 ha prošle godine posejano je pod ovom žitaricom, a osim vremenskih uslova i potencijalnog roda, ratare brine da li će ovakva dobra cena i ostati na snazi do žetve.
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović uliva nadu.
"Cena u odnosu na ovo što je sada neće pasti. Nemojte zaboraviti da je Rusija ograničila izvoz, Indija zabranila, tu je i Ukrajina. U top 10 zemalja u proizvodnji ove žitarice, tri su u problemu sa izvozom. Onda možete misliti kolika će biti tražnja.
Indonezija nas je kontaktirala sa jednim ogromnim zahtevom za izvoz pšenice, ali otom-potom. Da vidimo kakva će pšenica biti, pa da onda pričamo o izvozu", rekao je Nedimović na 89. novosadskom Sajmu poljoprivrede.
Na pitanje novinara, šta se dešava sa transportom robe za izvoz, ministar odgovara da je to upravo najveći problem.
"Najveći problem u ovom trenutku je logistika. Ne zaboravite da 75 odsto srpskih žitarica ode preko Konstance. Tamo smo u silosima imali 450.000 tona kapaciteta za srpsku robu. Međutim, sad Ukrajinci su sa Rumunima, na dobar deo tih silosa stavili šapu. Dakle, ti kapaciteti koje smo mi koristili, sada više nisu toliko dostupni nama", kaže Nedimović i dodaje da se traži alternativa.
"Gledaćemo Maltu, Kipar...ko nas traži. Tamo ćemo poslati, pa odatle trgovati, jer imamo dosta robe koja se traži."
Tagovi
Izvoz pšenice Cena pšenice Branislav Nedimović Silosi Skladišteni kapaciteti
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Partner
Novi Sad,
Srbija
e-mail: info@sajam.net
web: http://www.sajam.net
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.