Dobro i duboko ukorenjena pšenica, kao i ona koja je posejana uz primenu adekvatnih agrotehničkih mera, znatno bolje podnosi deficit zemljišne vlage.
Na teritoriji jugoistočne Srbije usevi ozime pšenice se, u zavisnosti od vremena setve i sortimenta, trenutno nalaze u fenofazi kraj intenzivnog porasta - početak klasanja, dok su usevi ječma u fazi punog cvetanja.
Prema rečima savetodavca za ratarstvo Saše Stankovića iz PSSS Niš, zahvaljujući padavinama tokom većeg dela jeseni i zime, zalihe vlage su relativno dobre, što je doprinelo formiranju valjanih sklopova useva.
"Uglavnom su na parcelama žita imala jaku, zelenu boju i bila dobrog zdravstvenog stanja. To ukazuje da su postojali povoljni uslovi za iskorišćavanje mineralnih hraniva iz zemljišta, kao i primenjenih đubriva", kaže Stanković za Agroklub.
Kako dalje navodi, postoje i usevi koji nisu prikladno prihranjeni, što se jasno može videti po boji useva koji su pritom znatno zaostali u porastu i imaju bledo zelenu, pa čak i žutu boju.
"Pregusta i plitka setva, nizak nivo osnovnog đubrenja, zadržavanje vode na parcelama, takođe mogu biti razlog pojave hlorotičnih biljaka."
Međutim, trenutno stanje useva ozimih strnih žita je takvo da im je neophodan veći nivo zemljišne vlage u zemljištu, jer proleće nažalost protiče bez ozbiljnijih padavina.
"Na nekim terenima usevi pšenice postaju bledi, nedovoljno ishranjeni i preti im opasnost od sušenja, naročito slabijih biljaka. Već su se pojavile pukotine u zemljištu, a počela je značajno da se gubi lisna masa. Donji listovi kod pšenici se uveliko suše", ističe naš sagovornik.
Ipak, dobro i duboko ukorenjena pšenica, kao i ona koja je posejana uz primenu adekvatnih agrotehničkih mera, znatno bolje podnosi deficit zemljišne vlage.
"Usevi ozimog ječma dobro izgledaju, zdravi su i za sada dobro podnose nedostatak vlage".
Suša pogađa pšenicu, smanjuju se površine pod kukuruzom - kakvo je stanje na tržištu?
Uglavnom su usevi ozimih strnih žita dodaje Stanković, dobrog zdravstvenog stanja, ali svakako treba obaviti zaštitu klasa protiv fuzarioze.
"Nadamo se da će poslednje padavine, zavisno od količine 10 do 33 milimetara po metru kvadratnom doprineti boljem razvoju strnih žita koja se trenutno nalaze u kritičnoj fazi za vodom", zaključuje Stanković.
Na području Braničevskog okruga ozima strna žita su posejana na površini od 37.000 hektara, od toga dominira pšenica na oko 30.000 hektara, ječam na 5.000, dok ostatak zauzimaju raž, ovas i tritikale.
Savetodavac za ratarstvo Danijela Ilić iz PSSS Požarevac ističe da su ozima žita posejana uglavnom u optimalnom roku setve i da se nalaze u različitim fazama razvoja.
"Pšenica se na pojedinim lokalitetima nalazi u fazi cvetanja, na nekim u fazi klasanja, dok ječam uglavnom precvetava", kaže ona.
Kako dalje navodi, u prethodnom periodu je na području Braničeva palo oko 15 litara kiše, međutim, to nije bilo dovoljno da zadovolji potrebe pomenutih kultura.
"Kiša je osvežila useve i donekle popravila stanje, međutim, neophodne su obilnije padavine", napominje naša sagovornica i dodaje da je obilaskom terena uočena pojava hloroze na donjem lišću pšenice što ukazuje na nedostatak padavina.
"Ukoliko u narednom periodu ne bude padavina, prognoze pokazuju da će prinos žita biti manji za oko 30%", upozorava savetodavac.
Kako zaključuje na kraju razgovora, prisustvo simptoma bolesti nije uočeno na ovom području, dok je brojnost žitne pijavice i biljnih vaši zanemarljiv.
Tagovi
Autorka