Postrno proso - nezahtevna kultura, koja donosi zaradu

Vladimir Panić i Vukašin Ristić iz Pančeva odlučili su da nakon vađenja uljane repice, po prvi put poseju postrno proso. Za ovo su namenili 35 hektara i - nisu se pokajali. Biljka otporna na sušu, dobro je regaovala i na kišu, pa su ostvarili prinos od tri tone po hektaru, što je izuzetno dobro za drugu žetvu, piše RTS.

"Jako je zahvalna kultura! Ima jedan tretman prskanja od korova, jedan tretman za insekte, đubri se samo azotom i zato je vrlo jednostavno održavati", tvrdi Ristić, dok Panić dodaje da će sledeće godine proširiti površine: "Biće tu još postrnih kultura koje su ekonomski isplative, ali treba znati i pripremiti zemljište na vreme, posejati i sve isplanirati u zadatim rokovima. Kada se krug zatvori i uspeh ne izostaje".

Srbija pogodna za uzgajanje alternativnih žita

Proso tražen na našem tržištu

Proso je veoma tražen na domaćem tržištu. Koristi se uglavnom za ishranu domaćih životinja i kućnih pernatih ljubimaca, ali i za proizvodnju alkohola i piva.

"Prosa gotovo da i nema na domaćem tržištu iz domaće proizvodnje i uglavnom se uvozi. Ovo je sad nešto novo kod nas i postigli smo i relativno dobru cenu od 30 dinara za kilogram, što će obezbediti profit proizvođačima", kaže Mirča Nikša, otkupljivač iz Pančeva.

Inače, sve veći broj poljoprivrednika u južnom Banatu se odlučuje za proizvodnju alternativnih poljoprivrednih kultura, jer smatraju da su ulaganja manja, a mogućnost zarade veća.