Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šećerna repa
  • 22.12.2021. 15:00

Proizvodnja šećerne repe u Srbiji je konkurentna na evropskom tržištu

Pre nekoliko godina je bilo nezamislivo da imamo proizvođače na nivou od 80 do preko 100 tona plative repe po hektaru, što je od 12 do preko 16 tona šećera po hektaru, istakao je direktor kompanije "Sunoko" Slobodan Košutić.

Foto: Aleksandar Radetić
  • 310
  • 69
  • 0

Investicija od milion evra koju je kompanija "Sunoko", najveći proizvođač šećera u Srbiji i jedan od najefikasnijih proizvođača šećera u Evropi, sprovela u prethodne dve godine u Istraživačko-razvojni centar u Ljukovu kod Inđije, doprinela je ostvarenju cilja po pitanju proizvednje više od 10 tona šećera po hektaru na njivama Srbije.

"Šećerna repa je i u ovoj sušnoj godini opravdala naziv 'kraljice' ratarskih useva. Dok su prinosi drugih useva poput soje i kukuruza značajno podbacili, ostvaren je rekordan prinos šećera od 10,5 t/ha u proseku u Sremu i oko 10,2 t/ha u Bačkoj", rekao je direktor kompanije "Sunoko" Slobodan Košutić na stručnom semiminaru koji je okupio eminentne stručnjake u oblasti zaštite šećerne repe i đubrenja.

"Pre nekoliko godina je bilo nezamislivo da imamo proizvođače na nivou od 80 do preko 100 tona plative repe po hektaru, što je od 12 do preko 16 tona šećera po hektaru. Ove godine imamo proizvođače čiji je nivo proizvodnje na nivou najboljih evropskih proizvođača i ponosni smo na njih."

Napredak u borbi protiv bolesti

Pored testiranja nove genetike u cilju iznalaženja novih sorti koji će bolje odgovoriti specifičnosti proizvodnih uslova u našoj zemlji, fokus rada Istraživačko-razvojnog centar (IRC) je unapređenje zaštite od cerkospore i rešavanje problema truleži korena šećerne repe.

"IRC je opremljen najsavremenijom laboratorijskom opremom i mehanizacijom za izvođenje ogleda. Oprema u okviru svih laboratorija je na nivou referentnih svetskih naučnih instituta, tako na primer, molekularna laboratorija poseduje aparate za izvođenje PCR, Real-Time PCR, kao i seroloških analiza, dok je laboratorija za zemljište opremljena ICP uređajem najnovije generacije", kaže direktor IRC-a dr Nenad Trkulja i dodaje da na zaštiti od bolesti lista Cercospora beticola se u prethodnom periodu značajno napredovalo što je rezultiralo da prosečna digestija sa nivoa od 13,8 odsto u kampanji 2015. dođe do 15,3 odsto u kampanji 2020. godine i do procenjenih oko 17 odsto za kampanju ove. 

Na stručnom semiminaru okupili su se eminentni stručnjaci (foto: Sunoko)

Jedan od predavača, prof. dr Miroslav Nikolić sa Instituta za interdisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu je u svom predavanju razmatrao fiziološku ulogu mineralnih hraniva za rastenje i razviće šećerne repe, sa naglaskom na njihov uticaj na kvalitet korena i otpornost biljke na stres. Takođe je razmatrana pristupačnost hraniva u rizosferi i interakcije koren-zemljište, kao osnove inovativnih strategija održive ishrane. Predavanje je omogućilo i kritički uvid u metode za utvrđivanje pristupačnosti hraniva u zemljištu i donošenja odluka o đubrenju.

"Ovo predavanje ima za cilj podizanje svesti o značaju efikasnosti korena za mobilizaciju hraniva iz zemljišta i đubriva, a u cilju smanjivanja unosa minerlnih đubriva, kao i povećanoj otpornosti ishranjene biljke na stres sredine, što sve skupa ima kako ekonomski tako i ekološki značaj", rekao je prof. dr Nikolić.

Predusev, plodored, sorta i agrotehnika

U panel diskusiji učestvovali su najuspešniji proizvođači šećerne repe iz sva tri proizvodna regiona Vojvodine koji su nadahnuto debatovali u čemu je tajna njihovog uspeha u stvaranju prinosa šećera preko 10 tona po hektaru. Oni su istakli da je za uspešan prinos šećerne repe bitno poštovanje načela dobre poljoprivredne prakse po pitanju izbora preduseva, poštovanja plodoreda, izbora sorte i dobre agrotehnike.

Ninoslav Čolić iz Srbobrana je ove godine proizveo šećernu repu na 30 hektara i ostvario prinos od 90 tona plative repe po hektaru, odnosno 14 tona šećera po hektaru što je za Srbiju jedan od rekordnih rezultata. U prethodnom periodu su upravo neki od panelista po prvi put đubrili na osnovu preporuka prema agrohemijskim analizama zemljišta datih od IRC Sunoka ili su pak proširili plodored i sprovodili zaštitu lista na osnovu preporuka ove kompanije i ostvarili rekordne rezultate.


Tagovi

Sunoko Proizvodnja šećerne repe Prinosi Đubrenje Nenad Trkulja IRC Slobodan Koštunić Miroslav Nikolić


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...